PODIJELI

Život s koronom, novi valovi epidemije, porast broja infekcija i ekonomska kriza umnogome su ostavili trag na psihi čovjeka. Milioni ljudi suočavaju se sa strahom, nesigurnošću i depresijom, pa čak i oni koji negiraju postojanje virusa, što direktno utječe na imunitet čovjeka, pojašnjavaju nam bh. psihoterapeuti.

S jedne strane prisutan je strah od korone kao virusa od kojeg ljudi teško obolijevaju, a s druge strane vlada veliki strah od posljedica pandemije, najviše ekonomskih. 

Psiholozi i psihoterapeuti iz cijelog svijeta, pa i naše zemlje i regije, proteklih mjeseci intenzivno pružaju podršku stanovništvu, što putem društvenih mreža, besplatnih telefonskih linija, pa i ličnih susreta. Pojava koronavirusa, govore nam, teško je narušila mentalno zdravlje ljudi, ali nije ništa što ljudsko biće ne može podnijeti uz prave mehanizme. 

Psihoterapeutica Nermina Vehabović-Rudež pojašnjava nam da nisu bez stresa ni oni koji negiraju virus i tvrde da je sve izazvano nekom zavjerom.

“Otpor prema virusu je otpor prema adaptaciji novonastaloj situaciji, što će se sigurno mijenjati tokom vremena. Oni koje ne vjeruju u opasnost virusa također trpe osjećaj bazične nesigurnosti, stresa i neizvjesnost, zbog čega ne mogu nastaviti život onako kako planiraju”, govori nam Vehabović-Rudež.

Šta može pomoći?

“Mi smo opskrbljeni mehanizmima odbrane i te mehanizme je dobro prepoznati i jačati. Moramo voditi računa kako ispoljavamo svoje emocije. Moramo se pobrinuti da u život uključimo zabavu, ljubav i socijalnu interakciju, barem putem društvenih mreža. Također je važno uključiti i fizički rad kako bismo zapravo bili jači od neizvjesnosti iz okoline”, kaže Vehabović-Rudež.

Ukoliko se čovjek ne može izboriti sam sa sobom, uvijek su tu stručnjaci koje mogu kontaktirati virtualnim putem ili dogovoriti sastanak. Psihoterapeuti ističu i značaj povezanosti članova porodice i prijatelja. 

“Ne smijemo oklijevati u traženju pomoći kada osjetimo da se ne možemo nositi s prevelikom anksioznošću. Važno je podijeliti s nekim da imate problem bez straha da ćete nekoga time opteretiti, pa i kada ste svjesni da ta osoba ne može riješiti vaš problem. Mi nismo prestali živjeti, samo su se izmijenile okolnosti oko nas i toga moramo biti svjesni”, naglasila je bh. psihoterapeutica. 

Onima koji se nađu u samoizolaciji Vehabović-Rudež preporučuje da stvore svoju svakodnevnu rutinu, da se aktiviraju na razne načine – čitanjem, pisanjem, kuhanjem, tjelovježbom, planiranjem…

Umrežavanje ljudi uz pomoć tehnologije, bez obzira na to što umanjuje stvarni kontakt ljudi, također je od velike važnosti u ovim mjesecima, smatra psihoterapeutica.

“Svaki dan komunicirajte s ljudima, razmjenjujte šale i dešavanja iz života. Ljudska vrsta se izborila s mnogim nedaćama, što će sigurno uspjeti i ovog puta. Mi smo opskrbljeni za preživljavanje, samo to moramo probuditi i ojačati”, poručila je Vehabović-Rudež.

Podsjetimo da je bh. psihoterapeutica dio Facebook grupe “Tu smo – Balkan” koja okuplja brojne regionalne stručnjake iz oblasti mentalnog zdravlja koji su obučeni za rad u kriznim situacijama te su svakodnevno na usluzi stanovnicima naše regije. 

Besplatne psihoterapeutske sesije

Kako situacija postaje neizvjesnija iz dana u dan, Udruženje za sistemsku praksu i terapiju BiH (USPIT) pokrenulo je izazov #mentalnozdravljeupandemiji u sklopu kojeg daruje 20 besplatnih psihoterapeutskih sesija porodicama i parovima. 

“Vidimo da su posebno porodice i partnerske relacije pod velikim opterećenjem i pritiskom. Naša je preporuka da iskoriste ove usluge za unapređenje vlastitih alata za suočavanje s rastućim stresom. Sve informacije su na našoj Facebook i Instagram stranici. Mi pozivamo i ostala udruženja da se priključe izazovu i daruju sesije, videomaterijale, članke ili webinare da ovaj izazovni period zajedno lakše prebrodimo”, kazala nam je predsjednica USPIT-a Armina Čerkić.

Na kraju razgovora za Klix.ba psihoterapeutice podsjećaju na veliku povezanost mentalnog zdravlja i imuniteta. Uz loše misli dolaze i loše raspoloženje, stres i anksioznost koji slabe imunološki sistem i čine ga podložnijim virusima.

(Klix/ NKP.ba)

PODIJELI