PODIJELI

Univerzitetski klinički centar u Tuzli bilježi sve veći broj pacijenata s dijagnozama iz spektra kardiovaskularnih bolesti. Posebno je zabrinjavajuće da je sve više mladih pacijenata, a najmlađi je imao svega 22 godine te je zbog pretrpljenog akutnog infarkta miokarda bio hospitaliziran u Klinici za invazivnu kardiologiju.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Bosni i Hrecegovini, ali i u svijetu, a posebno je zabrinjavajući podatak da se u tuzlanskoj Klinici za invazivnu kardiologiju u proteklih pet godina broj pacijenata povećao za skoro 300 posto.

“Mi u našoj klinici pružamo različite vrste usluga, a imamo povećan broj pacijenata za tri puta nego 2013. godine. Tu godinu smo, između ostalog završili sa 270 stentiranih pacijenata, a prošlu s njih 600. Kada je riječ o implantaciji pacemakera u 2013. godine smo imali skoro 140, a 2017. godine 230. Što se tiče tretmana periferne arterijske bolesti, prošle godine smo imali negdje oko 160 pacijenata, a ove godine taj broj će biti znatno veći”, rekao je za Klix.ba Elmir Jahić, načelnik Klinike za invazivnu kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.

Kardiovaskularne su bolesti modernog doba

U ovoj klinici za pet godina se broj usluga povećao za 250 posto, a Jahić kaže da kardiovaskularne bolesti još uvijek nisu stavljene pod kontrolu.

“Kardiovaskularne su bolesti modernog doba, odnosno bolesti nezdravog načina života, neodgovornog odnosa prema samima sebi, a proizvod su i veoma niskog nivoa zdravstvene kulture”, upozorava Jahić.

Temeljni problem Jahić vidi u prevenciji koja je u našoj zemlji na izuzetno niskom nivou.

“Ne smijemo dozvoliti da se dešava ovoliki broj novooboljelih, a samim tim i smrtnosti. Zemlje koje imaju kvalitetan program primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti imaju znatno manju stopu smrtnosti. Poruka treba biti u tome da svako od nas učini što više može za sebe i za svoje srce, a to se ogleda u prestanku pušenja, povećanju fizičke aktivosti, redukciji tjelesne težine, redovnom odlasku ljekaru”, savjetuje Jahić.

U spektru kardiovaskularnih bolesti nalaze se bolesti srca, srčanih struktura, arterije srca, mozga i moždanih struktura te periferne arterije, akutni infarkt srca, stabilna ili nestabilna angina pektoris, akutni možda udar, valvularne bolesti, hipertenzija…

“U našoj klinici duplo je povećan broj implantiranih pacemaker i kardioverter-defibrilatora, a uveli smo i implantaciju uređaja za tretman srčane slabosti. Pametna društva, sistemi i pojedinac vode brigu o tome da ne dođe do incidentnih situacija, a osnovni način je primarna prevencija i izbjegavanje rizikofaktora”, navodi Jahić.

Ovakvi pacijenti se tretiraju u nekoliko klinika koje djeluju u sklopu tuzlanske bolnice, a posebno zabrinjavajući je podatak da je došlo do povećanja broja mladih pacijenata koje je pogodio infarkt srca ili moždani udar.

“Ranije se mislilo da ne može osoba koja ima ispod 40 godina imati infarkt srca. U odnosu na ranije decenije, relativno veliki broj je mladih pacijenata. Dosad smo imali pacijente koj su 1992. ili 1996. godište, a bili su hospitalizirani. Također, mnogo mladih osoba doživljava moždane udare ili neku od manifestacija poremećaja u cirkulaciji moždanog stabla, a da ne govorim koliko od njih ima određene poremećaje ritma i koji zahtijevaju implantaciju kardioverter-defibliratora, pacemakera…”, nastavlja Jahić.

Stres se zasad ne definira kao faktor koji dovodi do nastanka karidovaskularnih oboljenja, ali je vrlo odgovoran za pojavu incidenata kao što su srčani ili moždani udar.

O problemima koje sa sobom nose spomenuta oboljenja, građani Tuzle su se danas upoznali kroz akciju koja je upriličena u okviru obilježavanja Svjetskog dana srca.

(klix/ NKP.ba)

PODIJELI