PODIJELI

Prije 20 godina, u uslovima agresijom devastirane države i uništenog telekomunikacijskog sistema, odmah nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, uveden je GSM sistem u Bosni i Hercegovini. To je označavalo početak ere mobilne komunikacije za građane. Prvu SIM karticu dobio je i prvi predsjednik Alija Izetbegović, a njena cijena iznosila je 1.000 KM.

Tog 13. septembra 1996. godine tadašnji generalni direktor JPPTT Saobraćaja BiH Hajrudin Šuman prvu je SIM karticu uručio predsjedniku Aliji Izetbegoviću. Do kraja 1996. godine broj korisnika mobilne telefonije u našoj zemlji iznosio je 1.120, od čega ih je 1.020 bilo u Sarajevu i 100 u Tuzli. Ovom cifrom JPPTT ostvario je veliki uspjeh na polju mobilnih telekomunikacija.

Iz današnje perspektive, odnosno registrovanih 1.616.831 korisnika današnjeg BH Telecoma, uspjeh iz ‘96 godine izgleda simboličan. U narednih 10 godina broj korisnika povećao se za 1000 puta.

Uprkos agresiji u polju telekomunikacija nismo zaostajali za drugima
Mobilne komunikacije predstavljaju tehnički sistem koji se najbrže razvijao, kako u svijetu, tako i kod nas i tako postao najuspješniji sistem koji je ljudska civilizacija ikada stvorila. Odlukom tadašnjeg menadžmenta, razvoju, izgradnji puštanjem prvog GSM sistema u BiH pristupilo se gotovo u isto vrijeme kao i u zemljama okruženja.

Na 6. sjednici Upravnog odbora JP PTT saobraćaja BiH, održanoj 8. jula 1996. godine, donesena je Odluka o izgradnji GSM-a u Bosni i Hercegovini i istaknuto da to predstavlja uključenje Bosne i Hercegovine u evropske telekomunikacione sisteme. Godine 1995. urađena je tenderska dokumentacija za uvođenje GSM sistema na teritoriji Bosne i Hercegovine koja je proslijeđena početkom 1996. godine potencijalnim isporučiocima GSM opreme: Motoroli, Ericssonu, Siemensu i Alcatelu. Najbolji ponuđač na tenderu bio je Ericsson.

Projektom uvođenja GSM sistema predviđena je realizacija u dvije faze: prva faza je obuhvatala pokrivanje prostora Sarajeva, Mostara, Zenice i Tuzle, a druga pokrivanje prostora Bihaća i Goražda.

Projekat je koštao 15.240.000 tadašnjih njemačkih maraka.

img_2481

SIM kartica danas košta svega 5 KM
Sistem digitalne mobilne telefonije GSMBiH pušten je u eksperimentalnu fazu rada 12. septembra 1996. godine, a nakon odluke o cijenama saobraćaja i nabavke prvih 1.000 aparata, GSM se pušta u komercijalnu upotrebu 10. oktobra 1996. godine.

Kada su u pitanju cijene, mobilni uređaji bili su izuzetno skupi, a cijene usluga pretplate i razgovora bile su nekoliko puta više od cijena u fiksnoj mreži. Cijena priključka, odnosno broja u mobilnoj mreži iznosila je 1.000 KM bez poreza. Zbog toga su pioniri u korištenju mobilnih usluga bili prvenstveno poslovni korisnici, koji su u mobilnosti prepoznali mogućnost unaprijeđenja vlastitog biznisa.

BH Telecom je svoju ponudu usluga cjenovno konstantno prilagođavao potrebama i mogućnostima korisnika, tako da je poticao dalje širenje korisničke baze. Ovo najbolje dokazuje uvođenje prepaid modela plaćanja, poznate Ultre, 2000. godine, koji je odmah doživio ogroman uspjeh kod korisnika, i danas je to najpopularniji model.

Moderne tehnologije neminovno su utjecale na prihod operatera u Bosni i Hercegovini, regionu i u svijetu. One su uzrokovale pad saobraćaja, manje SMS i govornih poruka. Zbog toga se operateri danas više usmjeravaju na korištenje takozvanog data saobraćaja. S druge strane, vrši se stalni redizajn ponude usluga. U konačnici, korisnicima se nude različiti paketi usluga koji kompenzuju pad tradicionalnih usluga, a što dovodi do povećanja broja korisnika i zadržavanja nivoa prihoda.

Dinamika razvoja telekomunikacijske industrije nameće operaterima potrebu za daljnjim investiranjem u inovativna i kolaborativna rješenja sa ciljem kreiranja novih usluga i vrijednosti za tržište. U narednom razdoblju se predviđa da će se veći dio telekomunikacijskog prometa odvijati posredstvom širokopojasnih usluga, Interneta i na njemu utemeljenih aplikacija, kao i na pametnim mobilnim uređajima, a što operaterima otvara mogućnost za razvoj novih poslovnih modela i usluga.

(KLIX/ NKP.ba)

PODIJELI