PODIJELI

Pratite Nezavisni Kalesijski Portal na Facebooku

“Horion Bosna” je rubrika koju na NKP kalesijski.com objavljujemo utorkom i petkom.
Ekipa Horiona je ovoga puta obradila temu najstarijeg dokumenta o ljudskim pravima, Ahdnama Mehmeda El-Fatiha bosanskim franjevicma.

U skladu sa ustanovama islamskoga ratnoga prava od davnina je postojao običaj da muslimanski zapovijednik ili sam vladar kada zauzme jedno mjesto izda povelju građanima krčćanske i jevrejske zajednice a naročito posadama tvrđava i braniocima koji se predaju na vjeru. Ta se povelja zove emannama, muaheda ili ahdnama.

Prilikom zauzimanja Carigrada 1. juna 1453. godine Sultan Mehmed II el – Fatih izdao je povelju carigradskom patrijarhu i stanovnicima kvarta Galate u Carigradu. Njome je Sultan garantirao patrijarhu da ga nitko neće uznemirivati niti remetiti. Kada je deset godina kasnije 1463. godine ovaj isti Sultan Mehmed II osvojio Bosnu i pogubio posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića predstavnik bosanskih franjevaca fra Anđeo Zvizdovicć koji je umro 7. maja 1498. godine izašao je 28. maja 1463. godine pred Sultana Mehmeda II el Fatiha na Milodraževo polje kod Fojnice, priznao ga za novog gospodara Bosne i zamolio da njegovim redovnicima da vjersku i imovinsku slobodu djelovanja.
Iako su pripadnici ovoga reda od svoga osnutka 1209. godine djelovali kao “pučki propovjednici, papinski poslanici, misionari na Bliskom Istoku i Africi, propovjednici križarskih ratov, a u Bosni kao propovjednici”, Sultan Mehmed II el Fatih kako bi spriječio njihovo iseljavanje iz Bosne izdao je ahdnamu koje je imala s obzirom na povijesnopravna stajališta veliku važnost jer je bosanskim franjevcima i katolicima od samoga početka osmanske vladavine u Bosni osiguravala ne samo osnovna ljudska prava: slobodu ličnosti, vjere, imovine, kretanja i udruživanja, već i slobodu vizitacije franjevačkih ustanova od strane njihovih starješina izvana.

Tekst ahdname u prevodu historičara Hazima Šabanovića glasi:

”On (tj. Bog) je jedini pomoćnik. (Tugra) Mehmed, sin Murad-hanov, vazda pobjedonosan! Zapovijed časnog, uzvišenog sultanskog nišana (znak) i svijetle carske tugre, osvajača svijeta je slijedeće:
Ja, sultan Mehmed-han, stavljam do znanja cijelom svijetu (svom puku i odličnicima) da se prema posjednicima ovog carskog fermana bosanskim redovnicima pojavila moja velika milost, pa zapovijedam slijedeće: Neka niko spomenutim (kaluđerima) i njihovim crkvama ne pravi smetlje i neka ih niko ne uznemiruje. Neka oni bezbrižno stanuju u mome carstvu. A oni koji su izbjegli (pobjegli i otišli) neka su slobodni i sigurni. Neka dođu i neka bez straha stanuju u zemljama moga carstva. Neka se nastane u svojim manastirima i neka niko, ni moje visoko veličanstvo, ni iko od mojih vezira, ni od mojih sluga, ni od mojih podanika, niti iko od stanovnika moga carstva, – ne vrijeđa i ne uznemiruje spomenute. Neka im ne upada i neka ih ne ugrožava i ne vrijeđa ni njih, ni njihove duše (živote), ni njihov imetak, niti njihove crkve. Isto tako neka im je dopušteno da dovedu čovjeka sa strane (iz tuđine) u zemlje moga carstva. Zbog toga spomenutim veledušno podarujem carsku zapovijed i zaklinjem se slijedećim teškim zakletvama: Tako mi Stvoritelja zemlje i neba, koji hrani sva stvorenja, i tako mi sedam mushafa, i tako mi našeg velikog vjerovjesnika (Muhameda), i tako mi sablje koju pašem, – niko se neće protiviti onome što je napisano sve dokle god mi oni budu služili, dok se budu pokoravali i dok budu odani mojoj zapovijedi.

Napisano 28. maja u stanu Milodraž”


Ahdnama je poznata kao najstariji dokumenat o ljudskim pravima u historiji, 326 godina prije francuske buržoaske revolucije 1789. godine i 485 godina prije međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine.

 

.
Pripremili: Adem Mehmedović i Nezir Karić
(NKP kalesijski.com/ Horion Bosna)

PODIJELI