PODIJELI

U vrijeme kad je zaustavljanje odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine načelno prioritet svih nivoa vlasti, poslovanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH djeluje kao potpuna suprotnost tome.

Agencija koja je osnovana 2003. godine, kao samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, na svojoj web stranici može se pohvaliti skoro isključivo aktivnostima kojima promoviše i pomaže odlazak ljudi iz zemlje. 

Kao što se iz prikaza može vidjeti stranicom dominiraju simboli Njemačke, njihovih institucija i zavoda za zapošljavanje. Čak su u većini u odnosu na simbole države Bosne i Hercegovine, čije interese bi Agencija za rad i zapošljavanje trebala štiti i promovisati. 

Uz vijesti o terminima za intervjue naših medicinskih radnika zainteresiranih za odlazak u Njemačku te promjenama u procedurama zapošljavanje srednjeg stručnog osoblja u ovoj zemlji, mogu se i pronaći vijesti o broju nezaposlenih osoba u državi BiH. Neko maliciozan bi mogao napisati da nadležna državna institucija za rad i zapošljavanje problem nezaposlenosti rješava promovisanjem njihova zapošljavanja u drugim zemljama. 

Web stranica Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Web stranica Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Sam Zakon po kojoj radi ova agencija i koji definiše njene nadležnosti u svom članu 6. velikom većinom obuhvata međunarodne obaveze i saradnju, što ne znači da sama agencija nema svoju svrhu i funkciju. Ipak, njen aktualni rad, ako je vjerovati vidljivim pokazateljima ne izgleda svrsishodno i dobronamjerno po samo državu, njenu društveni i ekonomski život.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH za Klix.ba kažu kako su oni jedina institucija u BiH koja ima nadležnost za posredovanje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu i shodno tome te informacije, od značaja za građane BiH, se objavljuju na web stranici. 

Kažu i kako oni nemamaju nadležnost da posreduju u zapošljavanju na domaćem tržištu rada već to rade entitetski zavodi za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, te kantonalne službe zapošljavanja. 

“BiH trenutno ima zaključena tri međudržavna sporazuma o zapošljavanju i to s Slovenijom, Srbijom i Katarom, te još jedan međuinstitucionalni dogovor na koji su saglasnosti dali Vijeće ministara BiH i Savezna vlada SR Njemačke, koji se odnosi na mogućnost posredovanja u zapošljavanju osoba sa završenom srednjom medicinskom školom u SR Njemačkoj. U svim ovim sporazumima Agencija za rad i zapošljavanje BiH je ključna institucija koja omogućava realizaciju sporazuma”, kažu nam iz Agencije. 

Kažu nam i kako su u 2019. godini troškovi posredovanja u zapošljavanju naših građana u inostranstvu su iznosili 189.000 KM, a godinu dana ranije ti troškovi su iznosili 242.000 KM. Budući da je u prošloj godini broj posredovanja u zapošljavanju bio manji, time su i troškovi bili manji. 

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba kaže kako u vremenu kada ne samo radnici, već i generalno stanovništvo masovno napušta BiH u potrazi za boljim uslovima života, naša vlast bi trebala redefinisati ulogu pojedinih državnih institucija koje se bave oblašću zapošljavanja i posredovanja u odlasku radnika iz zemlje. 

“Posljednjih godina se drastično pogoršao omjer zaposlenika u odnosu na radnu snagu, sa 72,5% na 81,63%, a što je direktna posljedica odlaska radne snage, jer nam se broj radne snage smanjio za 113.000 u periodu 2014.-2018. Obzirom da država trostruko gubi odlaskom radnika u inostranstvo i to kroz ulaganje u obrazovanje, čiste poreske gubitke i gubitke na način da ostaje bez potencijala za rad, dovodi se u pitanje aktivno promovisanje odlaska naših radnika, kada smo došli do faze da moramo uvoziti radnu snagu iz inostranstva”, smatra Hadžić.

(Klix/ NKP.ba)

PODIJELI