Paštete, salame i hrenovke prave se od kože, njuški, repova, ušiju, papaka…

Paštete, salame i hrenovke prave se od kože, njuški, repova, ušiju, papaka…

10941
0
SHARE

Paštete, salame i hrenovke prave se od kože, njuški, repova, ušiju, papaka...

Paštete, salame i hrenovke proizvode se od životinjske kože, njuški, repova, ušiju, žlijezda, iznutrica, papaka… Priče o tome stare su vjerovatno koliko i mesna industrija. Međutim, kada se novinarski pokuša istražiti i utvrditi radi li se o mitu ili stvarnosti, uslijedi višednevno telefoniranje, slanje upita i faksova inspekcijama, laboratorijima, agencijama, stručnjacima iz ove oblasti, proizvođačima… Odgovori su manje-više administrativni, s mnoštvom pozivanja na kantonalne, federalne, državne zakone, propise, regulativu…

Postoji norma

Ipak, možda najjednostavniji zaključak i poentu priče opisuje izjava sručnjaka Muhameda Smajlovića, šefa Centra za kontrolu namirnica pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. On je, naime, izlazeći iz okvira klasične izjave za medije, našoj novinarki poručio da svom djetetu ne daje paštete, salame i hrenovke!!!

Istakao je da za svaki mesni proizvod postoji norma koje se proizvođači moraju pridržavati.

– Tokom kontrola koje mi obavljamo obično nađemo viška vode, masti… Međutim, važno je znati da su i dozvoljeni aditivi kancerogeni i zato te proizvode treba izbjegavati – dodao je Smajlović.

S obzirom na to da je naučnik i da samo vjeruje u činjenice, Smajlović je naglasio i to da, ukoliko bi se svi pridržavali svoga posla – od proizvođača do inspekcija – ne bi se smjeli dešavati propusti. O kako važnoj temi je riječ, govori i njegov stav da bi u edukativni program još od vrtića trebalo uvesti predmet o kulturi ishrane.

Kako su nam objasnili u sarajevskoj Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, pod “mesom stoke za klanje”, koje služi u proizvodnji mesnih proizvoda, podrazumijeva se skeletna muskulatura s uraslim masnim i vezivnim tkivom, kostima i hrskavicama, krvnim i limfnim žilama, limfnim žlijezdama i živcima goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

– U proizvodnji proizvoda od mesa stoke za klanje mogu se upotrebljavati iznutrice, kožice, emulzije, ostaci vezivnog tkiva i ostaci masnog tkiva. U proizvodnji proizvoda od mesa u mesnim industrijama, uglavnom se koristi meso treće i četvrte kategorije, uz dodavanje škroba, brašna, mlijeka, mlijeka u prahu, želatine, jaja, riže, heljde, kao i aditiva, odnosno soli za salamurenje, šećera… – kazala je Vildana Bosno, portparol ove institucije.

Goveđe glave

Na molbu za konkretno pojašnjenje šta je meso treće i četvrte kategorije, rekla nam je da treću kategoriju predstavljaju masni obresci s najviše 35 posto masnog tkiva, meso glava i bočnjaka, s tim što se mesom goveđih glava smatra meso iskoštenih žvakaćih mišića, a mesom svinjskih glava svi mekani jestivi dijelovi glava.

U četvrtu kategoriju mesa ubrajaju se masni obresci koji sadrže od 35 do 50 posto masnog tkiva, krvavo meso, ostaci osrčja (ovojnica u kojoj je smješteno srce) i medijastinuma (kožica koja dijeli grudni koš na polovine) te meso goveđih glava, ako se upotrebljava cijela iskoštena goveđa glava.

– Veterinarska inspekcija KS kontrolira proizvodnju u mesnim industrijama na području KS. Kvalitet proizvoda je skoro nemoguće utvrditi, jer ne postoji laboratorijska metoda koja bi mogla ustanoviti kojoj kategoriji pripada meso stavljeno u mesni proizvod, tako da se uglavnom ispituje mikrobiološka ispravnost ovih proizvoda – kazala nam je Bosno.

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH (FUZIP) kažu da o upotrebi “otpada” za proizvodnju pašteta, salama i sličnih proizvoda nemaju saznanja. Na molbu da objasne šta se krije pod pojmom “mehaničko okošteno meso”, koje se najčešće nalazi na deklaracijama, u FUZIP-u kažu da taj pojam nije determiniran u postojećim propisima.

– U fazi je izrada takvog propisa od Agencije za sigurnost hrane u skladu s propisima EU – istakao je Anis Ajdinović, šef kabineta direktora FUZIP-a.

Prema njegovim riječima, bitan moment je kvalitetno upoznavanje potrošača sa sadržajem proizvoda putem deklaracije.

– U tom segmentu federalna veterinarska inspekcija je rigorozna, kako je to zakonodavac i predvidio visokim novčanim kaznama. Zakonom o veterinarstvu u BiH minimalna kazna za pravna lica, što i jeste većina proizvođača, iznosi 4.350 plus 1.740 KM i Zakonom o zaštiti potrošača 2.500 plus 500 KM. Naše dosadašnje kazne odnose se na navedeno u više od 30 posto slučajeva – objasnio je Ajdinović.

On kaže da su objekti, tačnije klaonice, pod stalnim nadzorom kantonalne veterinarske inspekcije ako su registrirane kao izvozne, dok u slučaju da su registrirane samo za tržište BiH, nadzor vrše ovlašteni veterinari.

Ramadanović: Meso treba pripremati kući

 

Ramadanović: Fabričku hranu ne konzumirati često

Prim. dr. Nerimana Ramadanović, specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista u Domu zdravlja KS, savjetuje da se fabrički prerađena hrana ne treba konzumirati često.

– Unos treba svesti na najmanju moguću mjeru. Treba nastojati konzumirati neprerađene namirnice – svježe meso – koliko god je to moguće da bude pripremljeno kod kuće. Proizvodi koji u sebi sadrže razne aditive, boje… nisu preporučljivi za svakodnevnu upotrebu. Ponekad se mogu uzeti, ali to apsolutno treba ograničiti – poručila je Ramadanović.

Djecu nam truju smećem!

I Dragutin Bošković, predsjednik Udružnja za zaštitu interesa potrošača RS, smatra da mora biti pojačana kontrola kvaliteta jer, kako kaže, često jedemo “obično smeće”.

– Sve što se priča o nekvalitetu mesnih prerađevina je istina. Djecu nam truju smećem kao što su kobasice, viršle, paštete… Nekome nije u interesu da se utvrdi šta se sve stavlja u takve proizvode. Imamo kvalitetne laboratorije, koje to mogu ustanoviti, ali to neko ne želi – prokomentirao je Bošković.

‘Perutnina’: Pileće kandže izvozimo u Kinu!


Kineski specijalitet 

 

Od tri najveće mesne industrije u našoj zemlji, odgovor na naš upit dobili smo samo od grupacije “Perutnina Ptuj”, odnosno Romana Glasera, direktora ove komapnije, u kojoj tvrde da za svoje proizvode koriste isključivo kontrolirane i u “Perutnini Ptuj” pripremljene sastave za sve svoje finalne proizvode.

– Za razliku od velikog broja konkurentnih mesnih prerađevina, naše su, gledajući na segment potrošača, proizvedene od prvoklasnog mesa i time nikako nisu u skladu s urbanim mitom, koji spominjete – kazao je Glaser, dodajući da se okošteno meso u proizvodnji ne koristi.

Iz “Perutnine” naglašavaju da sekundarne sirovine prerađuju u brašno, koje time postaje sirovina za proizvodnju tvz. pet food (hrane za kućne ljubimce).

– Imamo uspostavljen i poseban sistem u okviru kojeg izvozimo pileće kandže u Kinu, jer su tamo pravi kulinarski specijalitet – ističu iz “Perutnine”.

 

Pravilnik tek u pripremi

Kako saznajemo u Agenciji za sigurnost hrane BiH, pravilnik o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa tek je u pripremi. Tim će dokumentom biti propisani zahtjevi koji će morati biti ispunjeni u proizvodnji i prometu proizvoda od mesa životinja za klanje i divljači.

– Meso koje se upotrebljava za proizvodnju mašinski separisanog mesa, po donošenju navedenog pravilnika, morat će ispunjavati veoma kompleksne zahtjeve u pogledu sadržaja proteina, kalcija, veličine čestica kostiju te porijekla i starosti sirovina – kazao nam je doc. dr. Sejad Mačkić, direktor Agencije.

 

AVAZ

LEAVE A REPLY