PODIJELI

Prijedlogom općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH koji je utvrdio Upravni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH predviđena je izmjena minimalne satnice. Sindikati od Vlade FBiH i Udruženja poslodavaca traže da minimalna satnica umjesto dosadašnjih 2,31 iznosi 3,59 KM.

„Moramo uzeti u obzir da se potrošačka korpa za četveročlanu porodicu već približila  2000 maraka, a da je trenutna najniža plata u FBiH nešto više od 400 maraka. Uz ovaj naš prijedlog ta bi se najniža plata povećala na nekih 630 maraka i smatramo da je to minimum“, izjavio je za RTV Slon Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.  

Poslodavci nemaju izbora?

O povećanju plate u TK govorilo se još početkom 2018. godine kada je održana sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća Tuzlanskog Kantona, na kojoj je, između ostalog, zaključeno da je potrebno predložiti povećanje minimalca kojeg u našem kantonu prima oko 30 000 radnika.

 „Ono što oni traže već se polako dešava u realnom sektoru, jer mi više nemamo izbora nego podići plate, ukoliko želimo kvalitetnu radnu snagu. Tako da je velikim dijelom u Tuzlanskom kantonu već sada startna plata 600 KM plus topli obrok. Bez smanjivaja poreza ovo je veliko opterećenje za privrednike koji vrlo često posežu za kreditima da bi mogli poslovati, a za to vrijeme država se ne odriče ničeg. U konačnice veće plaće radnicima, a za uzvrtat manji porez privrednicima ne bi oštetio državu“, kazao je Kasim Selimović, član ESV TK iz reda poslodavaca.

Povećanje plate DA, ali uz smanjenje doprinosa 

Predsjednik Skupštine poslodavaca TK Menur Alić kaže da se poslodavci nikada nisu protivili povećanju minimalne satnice, ali da bi to bilo realno izvesti nužna je izmjena Zakona o radu.

„Mi predlažemo na 700 da ide, ali da se skinu doprinosi taj isti dan. Znači, mijenja se Zako o radu, izmjena i dopuna Zakona o radu, sa minimalnim ličnim dohotkom od 700 pa čak i 800 ako treba, a da u istom tom danu Vlada i parlament donesu odluku da smanji doprinose sa 72% na 42%“, izjavio je Alić.

Na taj način, ističe Alić na dobiti bi bili uposlenici, povećala bi se kupovna moć stanovništva, a značajno bi se smanjio i odliv radne snage, jer bi prosječna plata iznosila oko 1000 KM. Osim toga zbog veće osnovice lakše će se puniti budžet i vanbudžetski fondovi, penzioni i zdravstveni fondovi. No osim izmjene Zakona o radu, postoji i dodatni problem, ističe Alić.

„Problem je što se mora izmijeniti Zakon o plaćama uposlenicima u javnom sektoru, u državnom sektoru. Oni imaju tamo platne promete, pa imaju razrede, pa to se množi sa jedan, dva i tri i oni sada ako povećaju minimalac to automatski znači da najveće povećanje dobijaju budžetski korisnici, ne radnici u privredi“, tvrdi Alić.  

Realni sektor opet na gubitku?

Na to da samo povećanje osnovice ne ide u korist realnog sektora upozoravaju i iz Sindikata hemije i nemetala FBiH koji je u procesu izrade Granskog kolektivnog ugovora za ovu oblast.

kata iveljic sindikat

 

 

„Ako bi mi išli da kažemo hoćemo satnicu 3,5 marke, puta izrađeni sati, a ako nemamo puta koeficijenti i platni razredi, to je onda samo ona minimalna plaća, bez koeficijenata. Mi postpisujemo granske kolektivne ugovore satnica puta izrađeni sati, puta platni razredi, to je plata radnika“, kazala je Kata Iveljić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala FBiH. 

 

Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH će u najkraćem roku biti upućen Udruženju poslodavaca FBiH, uz inicijativu za pokretanje pregovora, a potom i Vladi Federacije BiH kao trećem socijalnom partneru, a u skladu sa Zakonom o radu FBiH. Sindikalci su svjesni da pomaka neće biti sa vladom u tehničkom mandatu, no ipak smatraju da ovo pitanje treba biti riješeno najkasnije do proljeća, kada se očekuje masovni  odliv radne snage iz naše zemlje.

 

 

(RtvSlon/ NKP.ba)

PODIJELI