PODIJELI

Ugledne njemačke dnevne novine Frankfurter Rundschau su nedavno objavile stečaj. Iako se zaposleni još bore za “svoje” novine, to je dokaz sve dublje krize među tiskanim medijima u Njemačkoj. Printani mediji su nespremno dočekali eru interneta.

 

Njemačka je (bila) zemlja u kojoj je desetljećima izlazilo na desetine dnevnih listova, ali sve ih je iznenadio pad prodaje kad su se pojavili podjednako kvalitetni besplatni sadržaji na svjetskoj mreži, piše Deutche Welle.

Mnogi izdavači su, umjesto da prihvate izazov i ulažu u elektronske medije, mjerama štednje pokušavali zadržati dobit printanog izdanja lista, što je prouzroćilo pad kvaliteta. To su prošle i novine Frankfurter Rundschau: list čiji je prvi broj izašao 1. kolovoza 1945. Kada je postalo jasno da se te novine ne mogu same suočiti s izazovima novih medija, 2006.godine je 50 posto prodano medijskoj kući iz Kölna u vlasništvu Nevena DuMonta. Gotovo smjesta su počeli otkazi, a medijska kuća je odlučila objediniti dopisničku službu za sva svoja izdanja.

Udruženje izdavača procjenjuje da se u posljednjih desetak godina broj pretplatnika printanih dnevnika u Njemačkoj prepolovio, a velikom brzinom opada i broj prodanih novina.

Danas se u Njemačkoj svakog dana proda više od 21 milijun primjeraka svih listova – prije deset godina je prodavano preko pet milijuna primjeraka više!

Urednici listova izdavačke kuće WAZ su dobili obavijest da moraju smanjiti troškove za čitavih 20 posto i od njih je zatraženo da nađu način kako to provesti. Jedino rješenje bi moglo biti ukidanje regionalnih izdanja pojedinih novina, iako je to jedan od razloga zašto su čitatelji uopće kupovali te novine, napominje DW.

Iako su regionalna izdanja novina pod prijetnjom gašenja, glasnogovornica Udruženja njemačkih novinskih izdavača, Anja Pasquay, tvrdi da ih još uvijek ima mnogo: “U Njemačkoj ove godine postoji 1532 različitih lokalnih novinskih izdanja. To je beskrajno mnogo, čak i u poređenju s drugim zemljama”, rekla je Pasquay.

Izdavačima se čini da je jedini izlaz prodavati sadržaj kojeg nude i preko interneta. Naizgled, to se čini kao čista dobit: u printanim medijima, tiskanje i distribucija čine 48 posto troškova, a samo 26 posto čine troškovi koji nastaju stvaranjem novina u redakciji.

Čak i Axel Springer, jedna od najvećih izdavačkih kuća Europe, je priznala da joj je bio potreban iznos “koji se mjeri u desecima milijuna eura” da bi bar pokušao elektronskim izdanjem lista Die Welt početi ubirati novac – mada je ishod neizvjestan. To je investicija koju i najveći izdavači jedva mogu sakupiti u ova, za printane medije teška vremena.

Međutim, Günther Rager, profesor žurnalistike na Tehničkom univerzitetu u Dortmundu, smatra da će printane novine postojati i u budućnosti, ali u izmijenjenom obliku: “Možda će printane novine postati nešto za poznavatelje i ljubitelje novinarstva. Na osnovu podataka i razvoja događaja, vjerujem da će novine i dugoročno imati publiku među bolje obrazovanim ljudima, koji sebi mogu i žele priuštiti novine i koji svoje informacije ne žele tražiti samo na internetu”, predviđa Rager.

Prve naznake ovakvog razvoja situacije već su vidljive: tiraž novina koje zahtijevaju mnogo vremena i pozornosti dok se čitaju, na primjer tjednika Die Zeit ili nedjeljnog izdanja lista Frankfurter Allgemeine Zeitung – rastu! Očito su i čitatelji utvrdili: novosti, vijest o ponekom skandalu ili sportskom rezultatu će lako naći i na internetu. Ako žele neku ozbiljniju analizu, kupit će novine – ali one prave. Doduše, tiraži više nikad neće biti kao što su bili nekad, a ostaje i pitanje, hoće li još uvijek biti kvalitetnih novinara u redakcijama dok i izdavači ne shvate nova pravila igre.

 

Deutsche Welle

PODIJELI