PODIJELI

Tišina je u hodnicima tuzlanskog hrama sporta. Tek se u daljini čuje udaranje lopti i glasovi trenera i sportista. Na zidovima su ispisana imena velikana tuzlanskog sporta. Njihovi nasljednici, budućnost sporta ovoga grada, užurbano stižu u tuzlanske dvorane.

U istom objektu, stotinjak metara dalje, u jednoj od prostorija Kulturno-sportsko-privrednog centra Mejdan, daleko od gradske buke, stvara se jedna nova budućnost grada soli. U svega nekoliko kvadrata, okupljeni oko projekta „Makerspace“, šest tuzlanskih učenika, stvara svoj svijet i bolju Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu.

Dok većina njihovih vršnjaka uživa u šetnji gradom ili u nekom od tuzlanskih kafića, oni razvijaju nove projekte, govore o programiranju, predlažu ideje, pričaju o napretku i predstavljaju vlastite izume. Tek su srednjoškolci, a razmišljaju i maštaju o pokretanju vlastite firme.

A sve je počelo kada je jedan od njih, Ajdin Ahmetović, na Facebooku vidio poziv UN Womena, u kojem se tražilo tehnološko rješenje za sprečavanje nasilja nad ženama i djecom.

„Poslao sam Almedinu da pogleda poziv. Sastali smo se na školskom odmoru i rekli smo – moramo nešto napraviti. I tako smo nas šesterica, koji trenutno pohađamo četvrti razred Elektrotehničke škole u Tuzli, odlučilo da napravimo neki projekat. Odlučili smo da se prijavimo i sami smo otišli u Sarajevo“, govori Ajdin.

A prije nego što su krenuli na takmičenje, odlučili su da izrade TraceBrace narukvicu, koja bi slala SOS poruke.

Upravljač utičnicama preko mobitela

„Odlučili smo da to bude u obliku narukvice, jer je tako najjednostavnije. Na takmičenju u decembru prošle godine smo osvojili prvo mjesto zajedno s ekipom iz Sarajeva. Nekoliko mjeseci kasnije, na sastanku nam je rečeno da ćemo imati podršku UN Womena da razvijemo finalni proizvod i da izađe na tržište“, govori nam Almedin Beganović, dodajući da su na nedavnoj Unlimitet konferenciji, koja je najveća konferencija za poduzetništvo u jugoistočnoj Evropi, razgovarali sa predstavnicima Vibera, Huaweia i Deutsche Telekoma.

„Najvjerovatnije da će se poruke, pored SMS-a, slati i Viberom, te da ćemo raditi neki projekat sa Huaweijem vezano za ovo i da ćemo otići u inkubator Deutsche Telekoma“, dodaje Almedin.

Tarik Džambić nam pojašnjava na koji način funkcioniše ova narukvica. Najprije, dodaje, mora se instalirati mobilna aplikacija na pametni telefon, koja se potom povezuje sa narukvicom.

Narukvica se s pametnim telefonom povezuje preko mobilne aplikacijeUstupljeno Al Jazeeri
„Nakon toga, vaš mobitel može biti u džepu ili torbi, a narukvica na ruci. U slučaju da vam se nešto desi, da vas neko napadne i slično, vi pritisnete dugme koje se nalazi na narukvici, a onda mobitel šalje poruke koje su prethodno sačuvane u aplikaciji. Vi ranije odaberete kome želite da odu vaše poruke. Recimo, možete odabrati oca, majku, sestru ili nekog prijatelja. Zajedno sa porukom, njima se šalje i tačna lokacija gdje se nalazite“, govori nam Tarik.

Ajdin i Sead Smailagić, koji je također član ove tuzlanske šestorke, pokazuju nam aplikaciju koji su izradili.

„U slučaju da ste kidnapovani ili da ste se negdje izgubili, vaša lokacija će se mijenjati. Aplikacija ima mogućnost da redefiniše razmak. Recimo, svaki kilometar kada se pomjerite, dolaze poruke o novoj lokaciji“, govore nam oni, navodeći da bi narukvica na tržište trebala izaći 10. decembra ove godine.

U budućnosti, ovi talentovani tuzlanski učenici, planiraju razvijati ovu aplikaciju, te je pokušati povezati sa hitnom pomoći, vatrogascima i policijom.

Nakon narukvice, Samir Sadiković nam kazuje da su nastavili razvijati svoje ideje. Uslijedilo je Burch Start Up takmičenje u Sarajevu. U roku od 24 sata su napravili SMARThome – svojevrsni upravljač utičnicama, prekidačima i sijalicama putem mobilnih uređaja.

„Izradili smo aplikaciju u kojoj se nalazi sijalica, prekidač i utičnica. Putem te aplikacije možete kontrolisati sve te uređaje. Koncept ove ideje je da sva električna instalacija bude spojena na vaš WiFi router kojem biste mogli pristupiti sa bilo koje mreže i tako kontrolisati električne uređaje“, govori nam Samir.

Prvi na takmičenju NASA-e

Almedin objašnjava da ova aplikacija nije poput izuma kao što je TraceBrace narukvica, jer u svijetu postoje ovakvi uređaji. Međutim, kod takvih uređaja u svijetu jedna sijalica košta 70 dolara, što je neprihvatljivo za domaće tržište.

„Kada smo izračunali, prema biznis modelu, nas bi prodaja jednog uređaja koštala 10 maraka, a proizvodnja pet eura. Imali bismo nisku cijenu koja je prihvatljiva za naše tržište“, dodaje Almedin.

U međuvremenu, dok su nizali uspjehe i osvajali prva mjesta, odlučili su pokrenuti Makerspace u Tuzli. Navode kako su, dok su boravili u Networksu u Sarajevu, vidjeli su da tu postoji jedini Makerspace u Bosni i Hercegovini. Odlučili su da drugi bude u njihovom gradu.

„Odlučili smo da to bude u našoj školi. Tu bi svi koji imaju ideje mogli da ih realizuju. Međutim, bilo je nekih komplikacija, nismo se mogli nagoditi sa školom. Došli smo u Mejdan, razgovarali sa direktorom i dobili ovaj prostor, besplatno dok se ne registrujemo“, govori nam Tarik.

Uz kreiranje i predstavljanje novih proizvoda, pametna šestorka je svoje umijeće pokazala i na Microsoftovom takmičenju. Najprije su na državnom takmičenju pomeli konkurenciju, gdje su Almedin, Tarik i Sead osvojili prva tri mjesta, dok su svi članovi tima dobili Microsoft certifikate.

„Kasnije smo nas trojica, uz podršku naše škole, otišli na Floridu na prestižno takmičenje Microsoft Office Specialist, gdje smo se takmičili u kategorijama Excela, PowerPointa i Worda. Almedin je bio u top 15, Tarik je bio 9. , a ja sam osvojio 3. mjesto u svojoj kategoriji“, govori nam Sead.

Nakon povratka iz Amerike, smatraju da je najveći rezultat činjenica da su dobili ponude od jedne firme da edukuju njihove zaposlenike u Excelu, PowerPointu i Wordu.

I kao vrhunac napornog rada tuzlanskih srednjoškolaca, koji oduševljavaju svojim idejama, stiglo je i NASA-ino takmičenje. Jedna od tema takmičenja se odnosila na rješavanje problema u društvu.

Tuzlanska pametna djeca su i za ovo takmičenje imala svoju originalnu ideju, koja je nastala tokom boravka u Sarajevu.

Vreća može biti korištena i kao oprema za kampovanje, koja bi uključivala i šatore sa solarnim panelimaUstupljeno Al Jazeeri
„Vidjeli smo da se kod Željezničke stanice u Sarajevu okupljaju migranti, koji spavaju u vrećama i šatorima. Primijetili smo da svi imaju pametne telefone. Pitali smo se – gdje pune telefone? Došlo je NASA-ino takmičenje i u jednoj kategoriji je trebalo olakšati život ljudima koji su migranti“, govori nam Samir, dodajući da im se pojavila ideja da riješe problem migranata, tako što će napraviti vreću za spavanje koja će puniti njihove mobitele:

„Princip vreće je, kada osoba leži u vreći, temperaturna razlika između tijela koje je u vreći i zemlje ispod vreće, stvara napon i struju koja puni telefon ili bilo koji uređaj. Napravili smo prototip i osvojili prvo mjesto“, objašnjava nam ovaj srednjoškolac.

Šatori sa solarnim panelima

Vreća koja puni baterije mobitela će završiti i na globalnom takmičenju. Ovim mladim inovatorima je sugerisano da vreća može biti korištena i kao oprema za kampovanje, koja bi uključivala i šatore sa solarnim panelima.

Tuzlanska šestorka ne miruje. Trenutno su u procesu osnivanja organizacije, koja će se baviti promocijom IT sektora među mladima. Dobili su grant od Fondacije tuzlanske zajednice.

Učestvuju i u edukaciji mladih i djece. Za sada se odlično slažu. Smatraju da su izuzetan tim.

„U našem timu ne postoji da jedna osoba radi, a da jedna posmatra. Podijelili smo se prema najjačim vještinama. Ajdin i Sead su odlični programeri. Tarik, Samir i Almir Subašić, koji nažalost danas nije sa nama, su također odlični što se tiče hardvera i elektronike. I na kraju, ostanem ja, koji sam dežurni PR i dizajner“, govori Almedin.

U moru ružnih vijesti, u društvu poremećenih vrijednosti, tuzlanska šestorka nudi novu nadu. Nadu koju bi trebali saslušati i snažno podržati oni čija je to obaveza. Učenici koji, potpuno predani, sa nevjerovatnom energijom, vikende provode za laptopima, programirajući i izrađujući svoje izume, moraju imati snažniju podršku.

„Za neku ideju je potreban problem koji ćete riješiti. BiH je puna problema koje treba riješiti. Mi mladi zajedničkim snagama možemo promijeniti sve“, poručuju ovi mladići.

 

 

Samir Karić/ Al Jazeera
(NKP.ba)

PODIJELI