PODIJELI

Ambrozija je poznata po tome što može ozbiljno narušiti zdravlje i predstavlja jednu od najopasnijih alergenih biljaka na svijetu. Osim što ugrožava zdravlje ljudi, ova korovska biljka, koja se veoma teško suzbija, nanosi i ogromnu štetu poljoprivredi. Osobe koje su alergične na polen ambrozije imaju osjetljiv imunološki sistem koji burno reagira na polenska zrnca (alergeni) u zraku. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih ljudi pokreće alergijsku reakciju. Karakteristični simptomi su osjećaj neprohodnosti i punoće u nosu, svrbež u grlu i nosu, obilan vodenasti iscjedak, kihanje, kašalj, otežano disanje, zatim, crvenilo, svrbež i suzenje očiju uz otok očnih kapaka, te promjene na koži i u probavnom sistemu.

Polen ambrozije izaziva alergiju kod 10% populacije, a od svih polenskih alergija, 50-60% je izazvano polenom ambrozije. S obzirom da je polen ove korovske biljke izrazito alergogen, koncentracija već od 20-30 zrnaca u 1m3 zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu, kod izrazito osjetljivih ljudi, izazvati alergijsku reakciju. Primijećen je povećan broj posjeta hitnoj pomoći, kao i povećan broj izostanaka sa radnog mijesta i u školi u vrijeme visokih koncentracija polena ambrozije u zraku. Nespecifični agensi, kao što su SO2, NO2, CO,  uz djelovanje UV zraka izazivaju povećanu produkciju polena ambrozije i promjene  hemijskog sastava jedinjenja koji su sastavni dijelovi polenovih zrna i time povećavaju  broj alergogenih proteina. Ovom činjenicom se objašnjava uticaj aerozagađenja na povećanje stope obolijevanja od alergijskih respiratornih bolesti (bolesti disajnih puteva).

U mjesecima sa najvećom koncentracijom polena ambrozije, osobama koje pate od alergije preporučuje se da:

  • borave u klimatiziranim prostorijama i smanje boravak na otvorenom prostoru, naročito u vrijeme kada su koncentracije polena ambrozije najviše (05.00-10.00h),
  • izbjegavaju boravak van kuće tokom vjetrovitih dana,
  • boravak u prirodi planiraju za poslijepodnevne sate i navečer,
  • radove izvan kuće obavljaju neposredno nakon prestanka kiše, kada je koncentracija polena najmanja, ili u kasnim poslijepodnevnim časovima,
  • odjeću ne suše izvan kuće, jer se na njoj u toku dana skupljaju zrnca polena;
  • svaku večer prije spavanja peru kosu, jer se polenska zrnca sakupljaju i na vlasima kose;
  • izbjegavaju duhan i boravak u zadimljenim, neprozračenim prostorijama,
  • izbjegavaju sprejeve protiv insekata i druge slične iritanse, jer pojačavaju simptome alergije.

Alergičari trebaju paziti na higijenu

Osobe alergične na polen ambrozije trebaju redovno održavati higijenu tijela (naročito ruku) i odjeće, dovoljno dugo se odmarati i održavati optimalnu tjelesnu težinu. Preporučuje se da slobodno vrijeme koriste za relaksaciju i rekreaciju na planinama. Polen se uspješno uklanja iz stana usisavanjem i pranjem podova. Oni koji su prinuđeni da rade u bašti treba da imaju masku na ustima i nosu, a po obavljenom poslu da se obavezno istuširaju i presvuku. Osobama alergičnim na polen ambrozije preporučuje se da godišnji odmor koriste u vrijeme kada su u mjestu stanovanja najviše koncentracije ovog polena.

U cilju preventivnog djelovanja, osobama koje su alergične na polen ambrozije preporučuje se da redovno prate izvještaje o koncentraciji polenskih alergena u zraku, dok se osobama koje imaju učestale alergijske reakcije preporučuje da se obrate ljekaru. Na području Federacije Bosne i Hercegovine, koncentracije polena ambrozije u zraku mjere Centar za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona i Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru.

Očekuje se da će se sa stabilizacijom vremenskih prilika naglo povećati i koncentracije polena korovskih biljaka, a time i koncentracija polena ambrozije. Zbog toga je u cilju sprečavanja pojave alergijskih reakcija, potrebno pokrenuti akcije mehaničkog uklanjanja ove biljke i bezbjednog odlaganja prikupljenog biljnog materijala prije samooslobađanja polena. Poželjno je kositi što veće površine kako bi se zajedno sa ambrozijom uklonile i ostale korovske biljke koje djeluju unakrsno i sinergijski, te dodatno narušavaju zdravlje stanovništva. Najdjelotvorniji pristup suzbijanju ambrozije uključuje:

  • mehaničke mjere (uništavanje ove biljke čupanjem ili košenjem prije perioda cvjetanja);
  • agrotehničke mjere suzbijanja korova (međuredno kultiviranje)
  • hemijske mjere (upotreba neselektivnih herbicida u ranim fazama rasta biljke).

 

(NKP.ba)

PODIJELI