PODIJELI

Korisnici mobilnog interneta bi tek od sredine ove godine mogli početi koristiti 4G mrežu, kazao je za Faktor v.d. pomoćnika ministra u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH Vlatko Drmić.

Da bi se i u našoj zemlji počela koristiti četvrta generacija mobilnih komunikacija potrebno je da Vijeće ministara BiH usvoji odluku o tome kada i pod kojim uvjetima će Regulatorna agencija za komunikacije BiH izdati dozvole za pružanje usluga 4G mreže licenciranim mobilnim operatorima, te cijenu, način i postupak izdavanja dozvola, kao i namjenu uplaćenog novca.

Trenutno, kako je kazao Drmić, RAK u saradnji sa državnim i entitetskim ministarstvima prometa i komunikacija radi na pripremi teksta ove odluke i prijedlog bi trebao biti završen do kraja aprila, kada će biti upućena na usvajanje u Vijeće ministrara.

– Vijeće ministara BiH je u maju prošle godine usvojilo Politiku u sektoru elektronskih komunikacija. U skladu sa Akcionim planom za provođenje ove politike RAK je trebao do decembra prošle godine pripremiti tekst ove odluke. Zašto to nisu učinili znaju u RAK-u – kazao je Drnčić.

Za razliku od treće generacije, 4G mreža pruža mogućnost i do sedam puta većih brzina u prenosu podataka, kao i prenos većih “blokova“ podataka odjednom. U savremenom svijetu ova generacija mobilnog interneta je u upotrebi od 2012. godine.

Osim u tehnološki naprednim državama, ona se već koristi i u zemljama koje u percepciji naših ljudi slove kao siromašne i nerazvijene, poput Kambodže, Etiopije, Bangladeša, Gvineje Bisao, Gabona i drugih. Tako se BiH u ovoj oblasti našla u društvu država kao što su Kuba, Afganistan, Sjeverna Koreja, Čad i Honduras.

Drugi projekat u oblasti komunikacija, kojeg vodi Ministarstvo prometa i komunikacija BiH je digitalizacija, odnosno ukidanje analognog i uvođenje digitalnog signala pri emitovanju TV i radijskog programa. Do sada je okončana samo prva faza digitalizacije, kada je u oktobru 2016. godine ministar Ismir Jusko u zgradi BHRT-a svečano pustio digitalni signal u upotrebu.

Prva faza je podrazumijevala da se digitalno emitovanje programa primjenjuje u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Već tada je Jusko najavio da će veoma brzo biti realizovana i druga faza kojom bi se digitalnim signalom “pokrila“ cijela BiH.

U martu prošle godine je bio čak i precizniji, najavljujući kako bi u prvim mjesecima 2018. trebala biti završena druga faza digitalizacije. Prošlo je od tada više od godinu dana, a realizacija druge faze još nije odmakla od početka i neizvjesno je kada će biti završena.

Razlog leži, kako je istakao Drmić, u postupku javnih nabavki. Naime, Ministarstvo je raspisalo tender za kupovinu i instaliranje opreme za drugu fazu digitalizacije po principu “ključ u ruke“. To znači da je izvođač radova obavezan isporučiti opremu i postaviti je na predajnike.

Prema Drmićevim riječima, posao je dobio konzorcij nekoliko firmi iz BiH, Litvanije i Srbije, predvođen Mibo komunikacijama iz Sarajeva, koji je dostavio povoljniju ponudu od drugorangiranog konzorcija, kojeg je predvodila firma Odašiljači i veze iz Zagreba.

– Problem je u tome što se u postupku javnih nabavki u nekoliko navrata mogu ulagati žalbe, od tenderske dokumentacije, do odluke o izvoru izvođača radova. Svaki put kada se uloži žalba o njoj raspravlja Ured za razmatranje žalbi (URŽ), koji ima svoje rokove za dopnošenje odluka, a za to vrije se zaustavlja dalje provođenje tenderske procedure. Na odluku o izboru izvođača Odašiljači i veze su uložili žalbu i URŽ je prihvatio njihovu žalbu. U pitanju su bile određene tehničke stvari. Radi se o opremi koja je vrijedna 10,5 miliona KM i tu je mnoštvo tehničkih stvari koje se moraju izdefinirati. Mi smo donijeli odluku o poništavanju tendera i za desetak dana ćemo raspisati novi tender. Naime, i na odluku o poništavanju tendera se može uložiti žalba, tako da moramo sačekati da prođe i taj rok prije nego što raspišemo novi natječaj. Da li će nova procedura trajati tri mjeseca, pola godine, godinu, ili dvije, to u ovom trenutku niko ne može sa preciznošću reći – pojasnio je Drmić.

Kao što nije poznato kada će biti provedena druga faza digitalizacije, tako nije poznato ni kako će stanovnici BiH, koji imaju starije tipove televizora, nabavljati takozvane setoboxove, odnosno uređaje za pretvaranje digitalnog u analogni signal, kako bi mogli nesmetano pratiti TV programe, piše portal Faktor.ba.

Primjera radi, Hrvatska je subvencionirala nabavku ovih uređaja, tako da ih stanovnici nisu morali plaćati.

– Donesena je samo odluka o tehničkim uvejtima koje moraju zadovoljavati ti uređaji, kao i da će proces njihove nabavke voditi mrežni operator Javnog RTV sistema. Međutim, taj mrežni operator nikada nije uspostavljen, jer se direktori tri javna emitera, koji treba da formiraju mrežnog operatora, ne mogu dogovoriti o načinu njegove uspostave. Iz BHRT-a insistiraju da se mrežni operator uspostavi kao poseban pravni subjekt, koji će imati svoj statut i direktora, dok iz RTRS-a zahtijevanju da se on uspostavi kao konzorcij tri javna emitera i da ne funkcioniše kao poseban subjekt – pojasnio je Drmić.

Iz istog razloga još uvijek nisu definisani uvjeti pod kojima komercijalne televizije mogu emitovati svoj program u digitalnom obliku putem Multipleksa A i Multipleksa B (MUX A i MUX B). Ovim uređajima, koji se nalaze na predajnicima, trebao bi upravljati mrežni operater, koji bi trebao definisati i cijenu njihovog korištenja, a ovako prikupljeni novac bi se proslijeđivao javnim emiterima. Međutim, za sada ni od toga nema još ništa.

(Faktor.ba/ NKP.ba)

PODIJELI