Lokalitet Šabino brdo
Šabino brdo zahvata veliki kompleks zemjlišta u Kikačima. Prema slivu rijeke Gribaje graniči se sa lokalitetom Kratelj dok se prema slivu Babajićkog potoka graniči sa lokalitetom Martezanovići. Na ovom prostoru koji je danas nenaseljen i čine ga većinom oranice i manje površine niske šume, nalaze se ostaci straih građevinskih objekata kao i tragovi starog mezarja. U starom mezarju na Šabinom brdu, još uvijek postoji jedan nadgrobni spomenik-nišan u obliku turbana.
Njegove dimenzije su 12x12x60 cm. Prema kazivanju Muje Sakića (1939), ostaci građevine i staro mezarje, je pripadalo familiji Šabić pa otuda i sam naziv mjesta Šabino brdo. Prema ovom kazivaču, a njemu je to prenio njegov otac, zbog bolesti kuge koja je nekada harala ovim prostorima, Šabići su se odselili sa ovog mjesta u današnje naseljeno mjesto Dubrave (Živinice).
U Dubravama danas postoji familija Šabić. U svojoj knjizi „Etnologija sjeveroistočne Bosne“, Kulenović, između ostalog spominje i familiju Šabić u Dubravama za koju nije mogao utvrditi odakle vode porijeklo. S obzirom na malu udaljenost Kikača i Dubrava, sasvim je moguće da familija Šabić iz Dubrava vodi porijeklo iz današnjih Kikača, odnosno sa lokaliteta Šabino brdo.
Lokalitet Martezanovići
Lokalitet Šabino brdo se prema slivu Babajićkog potoka graniči sa lokalitetom Martezanovići. I na ovom lokalitetu se nalazi mezarje „Martezanovići“. Mezarje je veoma staro o čemu svjedoče obrisi grobova-mezara koji su danas bez nišana uništenih ljudskom nebrigom. U više navrata, prilikom kopanja kabura – grobnih jama u novije vrijeme, pronađene su ljudske kosti-skeleti. Prilikom renoviranja izvora koji se nalazi u blizini ovog mezarja, pronađena su dva stara nadgrobna spomenika koja su bila ugrađena kao građevinski materijal.
Samo mezarje se graniči sa njivom koja nosi naziv Potkojnica. Gotovo da uvijek potkojnice u svim mjestima graniče sa mezarjem. Mezarje Martezanovići je i danas aktivno a u njemu se kopaju- sahranjuju mještani današnjeg naseljenog mjesta Babajići.
Mezarje se nalazi na raskrsnici lokalnih puteva koji povezuju Kikače, Babajiće, Kundakoviće i Požarnicu. Prostor oko ovog mezarja je danas nenaseljen. Međutim, postoje tragovi koji ukazuju da je ovaj prostor bio nastanjen u prošlosti. Prema kazivanju Jusufa-Juse Babajića (oko 1920) na ovom prostoru je živjela porodica Babajić. I danas se mogu uočiti tragovi stare kuće porodice Babajić koja se nalazila na njivi koja graniči sa samim mezarjem .
Prema istom kazivaču, Babajići su napustili ovaj prostor zbog bolesti kuge i nastanili se na obližnjem brdu iznad današnjeg tunela Čaklovići. Prema ovom izvoru, Babajići su se doselili na lokalitet Martezanovići iz Novog Pazara. To su bila dvojica braće Ibro i Ajdin Babajić oko 1800. godine. Ibro Babajić je bio djed kazivača Jusufa Babajića .
Na istom lokalitetu „Martezanovići“, je prema kazivanju Ferida Avdića (1938), nekada živjela i familija Husić (Hamzić). U vlasništvu ove familije je bio ogroman zemljišni posjed koji se prostirao od stare ceste- Babajića pa do Visa i Požarnice-Tuzla. Prema istom kazivaču, a njemu je to prenio njegov djed, Husići (Hamzići) su zbog kuge napustili ovaj prostor te se nastanili na obližnjem lokalitetu Podvinac (danas Kundakovići-Kikači). Kraj puta koji razdvaja Martezanoviće i Šabino brdo, nalazi se prirodni izvor vode koji prema tvrdnji mještana Kikača i Babajića nikad nije presušio. Sasvim je moguće da se ovim izvorom napajalo stanovništvo sve tri porodice koje su nekad živjele na ovom prostoru.
Lokalitet Kratelj
Prema nekim izvorima znači drugo ime za kugu ili koleru. Na osnovu austrougarskog katastarskog palna možemo zaključiti da na području današnje općine Klaesija u pet naseljenih mjesta se nalaze toponimi oji nose naziv Kratelj. Istražujući značenje ovog toponima došlo se do zaključka da kratelj predstavlja drugo ime za kugu ili koleru. Sama mjesta koja nose naziv Kratelj su tzv. kužna mjesta. Nakon haranja kuge u prošlosti, stanovništvo se povlačilo sa ovih mjesta i mijenja lokaciju stanovanja. Takva kužna mjesta u narodu su prozvana kratelji i u kasnijim fazama su uglavnom izgbjegavana kao lokaciju za gradnju naselja, kuća i sl. za stanovanje. Danas u to tzv. mere ili meraje i služe kao pašnjaci.
U Kikačima postoji lokalitet koji nosi naziv Kratelj. To je ogroman kompleks zemljišta koji nije u privatnoj svojini a služi za ispašu stoke lokalnom stanovništvu. Potrebno je istaći, da taj lokalitet, iako se nalazi na atraktivnom mjestu u selu, nije naseljen niti urbaniziran. Razloga za to je više, a osnovni je strah od kuge koji je bio kod starijih generacija koje su je upamtile a kod narednih, bilo je uvriježeno mišljenje da je veliki grijeh uzurpirati meru ili meraju te da će onoga ko ugradi meru, stići velika kazna (bolest stoke, čeljadi i sl.).
Kratelj se graniči sa lokalitetima Terzića brdo, Šabino brdo, Martezanovići gdje postoje materijalni tragovi starih nastambi, kuća a za koje lokalno stanovništvo tvrdi da su tu živjele porodice koje je pomorila kuga kao i porodice koje su u strahu od iste, napuistile ovo mjesto. Na osnvovu svega navedenog možemo zaključiti da je prostor u Kikačima od rijeke Gribaje do tzv. Stare ceste, današnji Babajići, nekada bio nastanjen te da je kuga osnovni razlog migracije stanovništva sa ovih lokaliteta.
Ekrem Sakić prof.
(NKP.ba)
POVEZAN SADRŽAJ
– Putne komunikacije koje su prolazile kroz Kikače
– Što zapišemo ostaje: Vodenice u Kikačima
– Historijska sekcija JU OŠ „Tojšići“ posjetila zaboravljeni spomenik
– Što zapišemo ostaje: „Stara testa“ Tojšići
– Derviško mezarje i “Staro Greblje” u Gornjim Dubravama
