U naseljenom mjestu Kikači, na lokalitetu Mramor-Prisadi, rušeći stari pomoćni objekat vlasnik parcele Hidajet (Bego) Sakić u temeljima porušenog objekata pronašao je dva velika kamena koja su ga asocirala na stećke, odnosno na srednjovjekovne nadgrobne spomenike.
Ekrem Sakić, prof. historije i suradnik Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona. Tom prilikom je konstatovao da su pronađeni kamenovi dva fragmenta jednog stećka. Vjerovatno je radi lakše ugradnje pod objekat postolje stećka odvojeno od cjeline. Da se zaista radi o jednom stećku potvrđuje i to što se na postolju stećka koji je grubo obrađen nalazi i početak dijela stećka koji se nalazio iznad površine zemlje a čije dimenzije odgovaraju drugom fragmentu.
Pronađeni fragmenti, odnosno stećak spada u kategoriju uspravnih stećaka tzv. stubova, odnosno stela. Ta vrsta stećka se iz osnove, odnosno postolja širi i završava se u obliku krova na dvije vode. Oba fragmenta izuzev što su odvojeni pa sad ne čine jednu cjelinu su dobro očuvani. Stećak je izgrađen od kamena pješčara što je karakteristika i ostalih stećaka pronađenih na ovom prostoru, tj. lokalitetu Mramor- Prisadi (ovaj lokalitet je nekada bio velika nekropola stećaka).
Fragmenti se ne nalaze na izvornom mjestu, odnosno pomjereni su sa prvobitne lokacije nekih 30-ak metara i ugrađeni u objekat kao kameni temeljci.
Dimenzije stećka su sljedeće: ukupna visina računajući i postolje iznosi 1,50 m, dok je visina stećka bez postolja 1 m. širina čeone strane stećka u podnožju iznad postolja iznosi 0,50 m dok u najširem dijelu iznosi 0,80 m odakle se stećak završava u obliku krova na dvije vode.
Dužina stranica krova je po 0,45 m. širina bočne strane stećka je 0,35 m. na stećku nisu uočeni ukrasni motivi niti natpisi.
Dimenzije postolja stećka su 0,50 x 0,50 x 0,80 m. samo postolje grubo otesano vjerovatno što se taj dio prvobitno nalazio u zemlji pa nije bilo potrebe da se posebno obrađuje.
Pronalaskom ovog stećka povećava se broj do sada registrovanih stećaka u Kikačima, odnosno broj stećaka na prostoru općine Kalesija.
Ekrem Sakić prof.
(NKP.ba)
POVEZAN SADRŽAJ:
– Što zapišemo ostaje: Hanovi na “Staroj testi” u Tojšićima
– Što zapišemo ostaje: “Zaboravljeni han na Staroj testi”
– Što zapišemo ostaje: Neimar kamenih kalesijskih minareta
– Što zapišemo ostaje: Nova saznanja o postojanju stećaka na lokalitetu Lipovice
– Što zapišemo ostaje: Prvi učenik Behram-begove medrese iz Kikača
– Stogodišnje stradanje Bošnjaka na primjeru porodice Hadžić iz Kikača
– Što zapišemo ostaje: Kulturno-historijsko naslijeđe Ćiva – Kalesija
– Što zapišemo ostaje: Srušena čitaonica u Kikačima koja to nikad nije ni bila
– Što zapišemo ostaje: „Kuća muzej“ u Kalesiji (FOTO)
– Što zapišemo ostaje: Spreče, nasljednik imena nekadašnje nahije Spreča
– Što zapišemo ostaje: Tajne „Stare kuće“ u Babinoj Luci
– Što zapišemo ostaje: Putne komunikacije koje su prolazile kroz Kikače
– Što zapišemo ostaje: Vodenice u Kikačima
– Historijska sekcija JU OŠ „Tojšići“ posjetila zaboravljeni spomenik
– Što zapišemo ostaje: „Stara testa“ Tojšići
– Derviško mezarje i “Staro Greblje” u Gornjim Dubravama
