Od maja mjeseca ove godine i prvih poplava, kada se desila prva od dvije prirodne katastrofe koje su nas zadesile u ovoj godini traje borba Seada Džafića, vlasnika kompanije „Unis tok“ Kalesija da dobije sve potrebne papire za gradnju, tada srušenog mosta na rijeci Spreči, mosta koji sa Kalesijom i ostatkom svijeta povezuje naselje Zelinu, dijelu Mjesne zajednice Kalesija centar i mjesne zajednice Gojčin i Jelovo brdo.
Da je bilo razumijevanja općine Kalesija u mjeri u kojoj ga nije bilo most bi ovih dana bio završen, umjesto toga gradnja je tek počela i to zahvaljujući upornosti Seada Džafića koji nije od onih ljudi koji odustaju.
Izgradnju mosta u cijelosti će finansirati Džafić a kako je Općina Kalesija imala namjeru, iz nekih razloga u te namjene potrošiti tri puta više sredstava, oko 400.000,00 KM ostaje činjenica da je ta sredstva Džafić uštedio Općini, sredstva s kojima se mogu napraviti još dva takva mosta ili tko zna koliko kuća porodicama koje su u poplavama ili zbog klizišta ostale bez svega.
Bosanski fenomen, više vremena treba za papire nego za gradnju
– „Od mjeseca maja u kojem su se desile poplave na području općine Kalesija do današnjeg dana (20.08.2014.) mi smo čekali da dobijemo urbanističku i građevinsku suglasnost. Napokon smo to dočekali i danas smo na terenu, stručnjaci vrše mjerenja, mašine i radnici su tu i počinjemo sa izgradnjom mosta preko Spreče. Most će se graditi na način koji to struka zahtijeva, sve će građevinske procedure, kao što je sušenje betona i druge bit će ispoštovane a prema našim očekivanjima radove bi trebali završiti za neka dva do dva i pol mjeseca. Vrijednost radova je oko 150.000,00 KM i puno je povoljnije u odnosu na iznos koji je za gradnju planirala općina Kalesija, 400.000,00 KM koliko su oni imali namjeru da potroše smo uštedili a sada ta sredstva mogu usmjeriti za druge namjene.“ – S obzirom da je rođen na ovim prostorima Džafić nam kaže da je njegov jedini motiv za izgradnju mosta taj što želi da pomogne ljudima u kraju iz kojeg potiče, da im nešto pokloni.
-„Želim da vratim nešto sredini iz koje potičem a ovo nije jedini oblik pomoći na koji mogu da računaju kada sam ja u pitanju.
Nije ovo jedini most koji ću izgraditi a uvijek sam tu za njih, želim da im pomognem i na svaki se njihov poziv odazovem“ – kaže nam Džafić koji je sličan most na Spreči izgradio i u najtežim ratnim godinama, 1993. godine sagradio je most koji je tada bio neophodan za spajanje kalesijskih i živiničkih jedinica Armije RBIH.
***POVEZAN SADRŽAJ***
— Spreča uništila most kod Kalesije: Do Gojčina, Jelovog Brda i Zeline moguće samo pješke (18.5.2014.)
— “I ja se nešto pitam u Općini”: Načelnik Omerović opstruira izgradnju mosta od 100.000KM koju želi finansirati Sead Džafić (24.5.2014.)
— Saopćenje Općine Kalesija: Za izgradnju mosta na Spreči potrebno 400.000KM (28.5.2014.)
— Općinsko vijeće Kalesija dalo saglasnost Seadu Džafiću za gradnju mosta na Spreči (3.7.2014.)
Nova ulaganja, razvojni planovi
Na sreću, poplave koje su se desile na području općine Kalesija nisu izazvale značajnije šteta preduzeću „Unis tok“. Sa novim ulaganjima, novim zapošljavanjem radnika je nastavljeno i u ovoj godini.
-„Kod nas su nova ulaganja, nove investicije uvijek aktuelne kao i zapošljavanje novih radnika, u prosjeku godišnje stvorimo uslove za otvaranje novih, od 20 do 30 radnih mjesta. Ovih smo dana upravo nabavili nove strojeve u vrijednosti od oko 800.000,00 KM. Moglo bi se puno više ali je problem lokalna zajednica od koje smo, kao što vidite za gradnju mosta koji je humanitarnog karaktera papire čekali tri mjeseca, onda tek možete misliti na kakve opstrukcije nailazimo kada je u pitanju naše poslovanje.“
Većinu svog proizvodnog programa „Unis tok“ izvozi na tržište zemalja Evropske unije. Plasman nije problem a saradnja sa inostranim poslovnim partnerima je izuzetno korektna, kaže Džafić. –„Za sada je ta saradnja izuzetno korektna, imamo potpisan petogodišnji ugovor i plasman proizvoda ne predstavlja problem. Sve što imamo, sve što proizvedemo, i sada sa povećanim kapacitetima mi prodamo. Godinama govorim da postoji ogromni potencijal, da proizvodnju možemo da povećamo, da možemo da zaposlimo nove ljude ali podrške za te naše planove nema. Iskreno se nadamo da će na čelo ove lokalne zajednice doći razumni ljudi koji će prepoznati kvalitet jedne ovakve firme, firme koja se bavi izvozom i koja može da zaposli cirka novih 500-600 radnika i to u najkraćem vremenskom roku, od godinu i po do dvije godine dana.“.
U tom pravcu „Unis tok“ je prošle godine bi inicijator potpisivanja Memoranduma o saradnji sa kantonalnim ministarstvom obrazovanja za upis jednog odjeljenja kovača pri Srednjoškolskom centru Kalesija. Nakon što završe svoje školovanje ti mladi ljudi će imati siguran posao.
-„Mislim da je to izuzetno dobar projekat i veliki iskorak kada je u pitanju promjena svijesti o načinu školovanja na našim prostorima. Svjedoci smo svi da se upisuju kadrovi koji uopće ne prate potrebe privrede u državi, na području TK posebno jer je najmnogoljudniji. Mi smo i tu prvi, kao što smo i prvi u zapošljavanju na području općine Kalesija i samog njezinog razvoja i bilo bi nam drago da i druge firme slijede ovaj primjer, neke su to poslije nas učinile što je meni izuzetno drago“ – kaže Džafić.
Rasime, zemlju ti nećemo oprostiti
„Unis tok“ je firma velikih planova međutim najveća prepreka koja stoji na putu ostvarenja tih planova je lokalna vlast na čelu sa načelnikom Rasimom Omerovićem, kaže potpuno otvoreno Sead Džafić. Najdrastičniji primjer ističe Džafić je prodaja zemljišta u državnom vlasništvu koje graniči sa prostorom „Unis tok-a“. Na taj način, načelnik je izvršio, kaže Džafić „privredni genocid“, ne samo prema njemu i „Unis tok-u“ nego i prema Kalesiji, posebno prema mladim ljudima koji godinama bez uspjeha traže posao.
– “Da li smo prodajom tog zemljišta sada prostorno ograničeni u planovima razvoja? Dobro pitanje, jesmo. Ispod fabrike je bilo općinsko zemljište koje se protezalo sve do željezničke pruge gdje sam imao namjeru da jedan kolosijek dovedem u krug fabrike i da proširim pogone za još 4-5 hala. Međutim, prošle godine načelnik općine je tu zemlju prodao, nije nas ni obavijestio o tome, nije nas ni pitao za razvojne planove u narednom periodu iako je znao da postoje. Kada smo saznali reagovali smo ali bez efekta. Mislim da je to genocid koji je odradio, ne samo za „Unis tok“ i mene kao vlasnika nego i za cijelu Kalesiju, za građane, za momke i djevojke koji traže posao i što je van svake pameti. Ispod se već nešto gradi, ne znam što ali se mogao tom izvođaču radova prostor dati negdje drugo, a ne da se nas ograničava. Mi imamo strahovite probleme kada su u pitanju sirovine a koje smo mogli riješiti izlaskom do željezničke pruge, svaki drugi, treći dan mi istovaramo po dva, tri vagona čelika, veliki je to napor, troškovi ali šta ćemo takva situacija. Da budem iskren, da je to samo manja investicija, da se ne radi o nekih 3 miliona KM fabriku bih preselio u neku drugu općinu, u Gračanicu, Srebrenik, Tuzlu, tamo gdje bi ljudi cijenili i poštovali mene kao i privrednike poput mene i to što radim.“
Hasan Ramić predsjednik MZ Kalesija centar
-„Most koji je srušen tokom poplava za nas je veoma važan, sa svijetom povezuje naselje Zelinu koja pripada mjesnoj zajednici Kalesija centar kao i mjesne zajednice Gojčin i Jelovo brdo, koje su u produžetku. Jedan dio Kalesije je sada odsječen, privremeni koji je izgrađen odnijet će prvi veći vodostaj Spreče a osim toga most se nalazi i na regionalnom putu Kalesija – Živinice tako da nam je svima otežana komunikacija. Iskreno želim da se zahvalim, u svoje ime i u ime svih mještana naše mjesne zajednice Kalesija centar, mjesnih zajednica Gojčin i Jelovo donatoru Seadu Džafiću, ovo je jedno veliko dobro djelo koje je uradio za našu mjesnu zajednicu.“
-„Mislim da su privrednici BiH razjedinjeni, najviše to govorim iz ugla našeg poslovanja i na području općine Kalesije, svi ti načelnici, pogotovo ovaj naš u Kalesiji je razjedinio privrednike. Na području Kalesije ima dosta jakih privrednika, bogatih i pametnih ljudi međutim načelnici se takvih boje i svojim postupcima takve ljude tjeraju od sebe, tu sam ja, Hasan Uščuplić, vlasnik „Erviksa“ privrednici koji zapošljavaju veliki broj ljudi a koji imaju znanje i želju da otvaraju nova radna mjesta, moglo bi se puno više uraditi, ali…“
(BH Glas/ NKP.ba)
