Kapital u savremenom svijetu ne poznaje niti priznaje bilo kakve podjele koje stvaraju ljudi. Jedan od najilustrativnijih primjera za to je i halal certificiranje. Trenutno u našoj zemlji djeluje 78 kompanija koje imaju halal certifikat i njihov ukupan promet u toku prošle godine iznosio je 1,8 milijardi maraka.
– Mi djelujemo na nivou države, tako da halal certifikati koje dodjeljujemo nisu entitetski ili nešto slično. Ipak, bitno je reći da interes za halal certifikatom pokazuju firme iz oba bh. entiteta, kao i iz svih kantona iz FBiH – kazao nam je direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete Amir Sakić.
Prema njegovim riječima, halal certificiranje u BiH u proteklom periodu bilježi značajan rast, kako prema broju kompanija tako i prema ostvarenom prihodu. Tako je, poredeći analize rađene na kraju 2014. i 2016. godine uočen rast prihoda za oko 300 miliona KM, a svake godine se, u prosjeku, broj certificiranih kompanija povećava za 10.
Međutim, kod nas još uvijek vladaju predrasude da se halal certificiranje odnosi isključivo na firme čiji su vlasnici islamske vjeroispovijesti, ili koje djeluju u većinski islamskim državama. Čak je nedavno u pojedinim bh. medijima sa prostora RS-a objavljena priča kako radnici jedne fabrike u tom entitetu daju otkaze jer je novi vlasnik postojenja obezbijedio halal certifikat.
Sakić kaže da se u tom konkretnom slučaju radilo, zapravo o “obračunu“ pojedinaca zbog nekih ličnih interesa, a da je halal certificiranje bilo samo “kolateralna šteta“.
– Što se tiče rada u halal certificiranim komapnijama, tu uglavnom ne postoje bilo kakva ograničenja, što se tiče vjeroispovijesti uposlenika. Zapravo, jedino ograničenje postoji u oblasti rada klaonica, gdje na pojedinim mjestima moraju raditi osobe islamske vjeroispovjesti, a na svim drugim pozicijama mogu raditi osobe bilo koje vjeroispovijesti, ako poštuju zdravstvene standarde zahtijevane ovim certifikatom – dodao je Sakić.
U prilog tome govore i podaci o sve većim interesom za ovim certifikatom i u drugim evropskim državama, čak i u našem najbližem okruženju.
– Recimo, u Hrvatskoj, koliko je meni poznato, halal certifikat ima 25 firmi i radi se uglavnom o kompanijama iz oblasti turizma i ugostiteljstva. U Srbiji 20 kompanija ima ovaj certifikat, a u Crnoj Gori jedna. Uostalom, najveći svjetski proizvođač halal hrane je švicarska komapnija Nestle – istakao je Sakić.
Za potvrdu ovih njegovih riječi dovoljno je pogledati omote najpoznatijih srbijanskih brendova u oblasti prehrambene industrije i lahko je uočiti da veliki broj njih posjeduje halal certifikat.
Iako je prva asocijacija na halal proizvodnja hrane, ovaj certifikat se dodjeljuje i u drugim privrednim oblastima.
– Halal certifikati se dodjeljuju ugostiteljskim i turističkim firmama, ali i drugim proizvodnim granama, kao što su farmaceutska industrija, proizvodnja kozmetike, sredstava za ličnu higijenu i slično. U svim ovim privrednim granama vodi se računa o porijeklu sirovina koje se koriste. To znači da sve sirovine, posebno one životinjskog porijekla, moraju ispunjavati zahtjeve koje nalažu islamski zakoni, odnsono da se ne mogu koristiti sirovine animalnog porijekla koje su prema islamu zabranjene – napomenuo je Sakić.
(Faktor/ NKP.ba)
