- Kupci u Evropi na ne-EU platformama poput Temua, AliExpressa i Sheina uskoro će plaćati više, jer od narednog mjeseca stupa na snagu nova carinska taksa.
Nova carinska taksa od 3 eura na artikle kupljene izvan Evropske unije počinje se primjenjivati od 1. jula. Ova promjena će poskupjeti jeftiniju online kupovinu.
Pojednostavljena fiksna carinska taksa od 3 eura primjenjivat će se po artiklu kupljenom putem interneta iz zemalja koje nisu članice EU, što znači da će kupci koji naručuju više proizvoda preko platformi kao što su Temu, AliExpress i Shein plaćati više.
Ova taksa će također biti uključena u ukupni iznos na koji se obračunava PDV. Kao rezultat toga, kupovina robe male vrijednosti izvan EU mogla bi postati skuplja, a proces vraćanja robe također bi mogao biti pogođen.
Računa se po artiklu. To znači da, ako neko kupi majicu od prodavača izvan EU, mora platiti dodatnih 3 eura carinske takse, plus PDV. Ako kupi hlače, suknju i haljinu, to će se tretirati kao tri različita artikla s različitim tarifnim klasifikacijama. Za svaki artikl plaća se posebnih 3 eura, što znači ukupno 9 eura carinske takse, plus PDV.
Primjenjiva carinska taksa određuje se u trenutku uvoza, odnosno kada se roba prijavi carini, a ne na datum kada je narudžba napravljena. Dakle, ako naručite proizvod 29. juna, ali on bude prijavljen carini tek 5. jula, i dalje ćete morati platiti taksu.
Taksa se neće primjenjivati na robu poslanu iz EU. Međutim, kupci trebaju obratiti pažnju: čak i ako kupuju od dobavljača iz EU, taksa od 3 eura će se i dalje primijeniti ako se roba šalje van EU.
Tokom 2024. godine u Evropsku uniju je ušlo 4,6 milijardi malih maloprodajnih paketa, što znači više od 145 paketa u sekundi.
Više od 2,1 milion paketa male vrijednosti do 300 KM je stiglo u Bosnu i Hercegovinu tokom prošle godine putem online platformi, poput kineske Temu.
Ovo pokazuju podaci Agencije za poštanski saobraćaj BiH dostavljeni Radiju Slobodna Evropa. Ove pošiljke, prema važećim propisima, ne podliježu carinskim procedurama, niti ih evidentira Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
U praksi, to znači da milioni paketa godišnje ulaze u zemlju bez nadzora i fiskalnih obaveza.
Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini praktično ne prepoznaje ove platforme. One djeluju kao posrednici između prodavaca, uglavnom, iz Kine, i domaćih kupaca, bez formalnog statusa trgovca u BiH. Dodatni problem predstavlja i činjenica da platforme poput Temu-a koriste subvencionisanu međunarodnu poštarinu, koju često podržava kineska država.
Domaće firme u BiH moraju platiti PDV i druge poreze, imati fiskalne račune, garancije i servis, plaćati poreze i doprinose. Ukratko, sve ono što TEMU ne mora te može biti mnogo jeftiniji od robe u lokalnim radnjama.
Da ništa nije slučajno, pokazuju svjesne opstrukcije unutar Vlade FBiH gdje je već skoro četiri mjeseca spreman Nacrt zakona o e-trgovini. No, još uvijek nije ugledao svjetlo dana.
Radi se o potpuno novom zakonskom rješenju, koje će, kada se usvoji biti modernije od onih kakve imaju zemlje u okruženju. No, s obzirom da se Zakon koji je izradilo Ministarstvo trgovine kiseli u ladicama HDZ-ovog ministra pravde Vedrana Škobića, jasno je da ima i onih koji nisu sretni najavom uvođenje reda u oblast e-trgovine.
Zaštita potrošača
Ako kupac iz BiH ima problem sa Temuom, praktično, nema ko da ga zaštiti. Nema domaće firme za inspekciju i nema lokalnog subjekta za tužbu.
Tridesetogodišnja Banjalučanka kaže za RSE da je imala problem nakon narudžbe. Nakon što je prošao rok predviđen za dostavu, prema njenim riječima, dobila je sms poruku u kojoj su joj traženi lični podaci, podaci kreditne kartice, uz pojašnjenje da je paket izgubljen.
“Bila sam u nekoj gužvi na poslu i nisam u tom trenutku ništa posumljala, jer sam očekivala pošiljku koja se odužila, pa sam poslala tražene podatke. Međutim, proradio je neki crv sumnje. Nazvala sam poštu i oni nisu imali pojma o čemu se radi. Odmah sam sa bankom blokirala karticu i prijavila slučaj policiji”, kaže ona, dodajući da je još niko nije informisao šta je sa istragom.
Aplikaciju je izbrisala, jer se “ne osjeća sigurno po pitanju ličnih podataka”.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH kažu za RSE da zakoni o zaštiti potrošača štite samo prodavce koji su registrovani u BiH i ovlašteni za prodaju i distribuciju robe u toj zemlji. U tim slučajevima za eventualne štete, nepravilnosti i kršenja propisa su nadležni inspektorati.
(NKP.ba)
