Pratite Nezavisni Kalesijski Portal na Facebooku
Park Prirode Hutovo blato u jugoistočnoj Hercegovini, sa lijeve strane rijeke Neretve na teritoriju općina Čapljina i Stolac, zelena je oaza sa mnogo vode u kojoj je uslove za život pronašao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Hutovom blatu, govore posljednja istraživanja, zbog nebrige prijeti potpuni nestanak u narednih nekoliko godina.
Park prirode Hutovo blato je u stvari močvara nastala od sistema rijeke Krupe koja se ulijeva u rijeku Neretvu preko koje je BiH povezana sa Jadranskim morem što je veoma važan migracioni put za pojedine vrste riba koje dolaze iz mora u Hutovo blato, jedno vrijeme borave tu, a zatim se vraćaju nazad.
Posjećenost Parka prirode Hutovo blato-
Prema riječima direktora parka Nikole Zovke, do rata su Hutovo blato najviše posjećivali lovci jer je ovo područje bilo komercijalno lovište. Međutim, otkad je ono zaštićeno, nema više lovaca.
“Onda smo se mi opredijelili da razvijemo neke sadržaje za škole u prirodi, učenike. U vrijeme sezone, odnosno u petom i šesto mjesecu, Hutovo blato najviše posjećuju osnovne škole iz cijele Federacije, koje u Hutovom blatu imaju edukativne sadržaje kao što je školski sat u prirodi, foto safari, vožnja brodicama”, dodao je on.
-U Hutovom blatu živi i endemična vrsta ribe-
Voditelj stručne službe u Parku prirode Hutovo blato Stjepan Matić kazao je da su i ribe veoma bitna i važna biološka sastavnica u ovom parku.”Ovaj biser prirode ne samo da je prepoznat u BiH nego je prepoznatljiv u Evropi i svijetu. Ovo područje je specifično što se tiče klime, sastava tla, geologije i upravo zbog toga je bogato biodiverzititeom (različitim vrstama), kao i florom i faunom”, kazao je on.
Matić kaže da su prema obuhvatnom istraživanju koje je provedeno 1990/2000. godine ovdje pronađene 22 vrste riba.
“Tada je pronađena i jedna nova vrsta Hutovski glavočić, koja je nova vrsta za Hutovo blato i BiH, dakle to je endem. Jedna takva, slična vrsta, živi u delti Neretve u Hrvatskoj, a delta Neretve je i u BiH i u Hrvatskoj, tako da su to putevi koje državne granice ne mogu podijeliti”, kazao je on.Matić je također izdvojio i ostale vrste riba kao što je šaran, linjak koje su introducirane vrste, nisu autohtone.
“U ovom periodu u Hutovo blato dolaze salmonidne vrste iz Neretve koje su i specifične za ovu rijeku i mahom su endemske vrste. Dolaze u ovo područje, borave jedan period i iako one naseljavaju brze tekućice dolaze u ove mirne vode i sa opadanjem nivoa vode ponovno se povlače u Neretvu”, dodao je on.
Pojedina istraživanja posljednjih godina pokazala su da ima i više vrsta riba u Hutovom blatu s obzirom na to da se na taj spisak stavljaju i strane, invazivne vrste, zatim introducirane vrste koje zajedno čine 45 vrsta.
-Arheološka istraživanja-
Arheološki tim predvođen Snježanom Vasilj, redovnom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjek historija umjetnosti, koja ujedno predaje i arheologiju na Sveučilištu u Mostaru, pronašao je ostatke dva ilirska broda, prva ikada pronađena u svijetu, u jezeru Desilo u Parku prirode Hutovo blato, na osam metara ispod površine jezera.
“Daljnja istraživanja su prekinuta iz raznoraznih razloga. Mi nismo dobili dobre rezultate za ilirske brodove koji su pronađeni na ovom dijelu, jer je na ovom prostoru ronio ko je htio, dinamitom se lovila riba, tako da nismo dobili dobre rezultate za te brodove”, kazala je ona.Ona je, međutim, dodala da je zanimljiv taj prapovijesni dio koji se pojavio u jezeru Desilo i još dva lokaliteta u njegovoj blizini.Iz vode u Hutovom blatu i Desilu izvađeno je 486 čepova amfora.
“Znači da su u trenutku potonuća plovila amfore bile čitave. Kada smo nastavili kopanje, otkrili smo jedan eneolitički sloj od prije 4.200 godina. Našli smo ognjište, povijesnu keramiku i jednu branu koja nas upućuje da u to vrijeme nije bilo jezero nego voda tekućica koja se prelijevala preko te brane”, kazala je ona.
Ona nam je također kazala je današnje područje Hutovog blata u to vrijeme bilo veoma gusto naseljeno. Ona je u razgovoru za agenciju Anadolija istaknula da je kulturna baština nešto što je najviše izloženo zanemarivanju.Vasilj je također dodala da je Hutovo blato neponovljiv fenomen, ne samo na našim nego i na širim prostorima, fenomen koji je ostao poprilično nezamijećen i neiskorišten.
Park Prirode Hutovo blato osnovan je 1995. godine. Zauzima površinu od 7.411 hektara. Poznat je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uvjete za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope.
(NKP kalesijski.com)
