Bosna i Hercegovina je na samom dnu na ljestvici Evropskih zemalja kada je u pitanju kupovna moć građana. Ispred BiH su sve susjedne zemlje, Crna Gora, Srbija, Makedonija, pa čak i Albanija. A kupovna moć građana je pala upravo zbog rasta cijena i to onog na koji ne obraćamo pažnju.
Na formiranje cijena utiče više faktora tvrde stučnjaci, a najviše konkurencija, odnosno broj velikih marketa u ponudi od kupovne moći građana, što znači da ako je konkurencija veća, cijene proizvoda su niže.
„Mi nismo imali rast cijena u velikim skokovima, međutim i prema izjavama trgovaca, koji i sami kažu da imaju stalno nove kalkulacije i stalno nove cijene na rafama u svojim marketima i sami oni vide da postoji određeni tihi rast cijena“, pojašnjava Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.
A o tihom i skrivenom poskupljenu brojnih prehrambenih proizvoda govorila nam je i Ljubica Čolović, iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH. Naime u bh.trgovinama mogu se naći prehrambeni proizvodi koji su pakovani u manjim količinama od uobičajene sa istom cijenom, što se obično događa ukoliko se cijene ne mogu zvanično povećati, pa se manja pakiranja prodaju po istoj cijeni.
„Takva pojava kod potrošača stvara prividno utisak da se radi o istom proizvodu, uobičajenog pakovanja, ambalaža ostala ista, a gramaža je smanjena, što znači da je proizvod poskupio i riječ je o postepenom i vrlo skrivenom poskupljenju“, pojašnjava Čolović.
U takvim slučajevima radi se o kršenju prava potrošača i masovna je pojava na tržištu. Ako vam se desilo da uzmete proizvod s rafe u trgovini zbog njegove cijene, a na kasi vam obračunaju drugu, veću cijenu, niste usamljen slučaj. Ovo je jedna od najčešćih prijava Uredu ombudsmana za zaštitu potrošača FBiH kojih dnevno stiže i po nekoliko.
„U tom slučaju potrošač treba da inisistira na cijeni koja je bila na polici i upravo ta cijena je i uticala na potrošača da kupi taj proizvod često trgovci to pravdaju nismo uspjeli promijeniti cijenu na polici i usaglasiti s cijenom na kasi oni se dovijaju na raznrazne načine samo da bi uzeli novac“, tvrdi Čolović.
Još jedan trik kojim se služe proizvođači, a koji lako može da obmane potrošača jeste gratis proizvod. Naime, to što nam se nudi kao besplatan proizvod, nije uvijek besplatno. Stoga potrošač treba da usporedi da li cijena pojedinačnog proizvoda zaista odgovara cijeni proizvoda za koje je zalijepljen gratis.
Jedno je sigurno, zaštita potrošača zavisi od samih potrošača i na samom potrošaču je, tvrdi Čolović da se sam zaštiti, a jedini način je izgleda da ne kupi proizvod s kojim ga i trgovci i proizvođači potkradaju.
(NKP.ba)
