U 2014. godini trgovinski deficit u BiH je iznosio 7,51 milijardi KM. Od toga najveći trgovinski deficit se bilježi u razmjeni proizvoda mineralnog porijekla, što se uglavnom odnosi na naftu i naftne derivate – 1,18 miljardi KM. U trgovini poljoprivrednim proizvodima i proizvodima prehrambene industrije deficit iznosi 2,10 milijardi KM. Veliki deficit se bilježi u trgovini proizvodima hemijske industrije – 961,0 miliona KM.
Bosna i Hercegovina u trgovinskoj razmjeni bilježi konstantan deficit. Našu trgovinsku razmjenu karakteriše velika ovisnost o uvozu energenata (nafta i naftni derivati i plin), hrane, lijekova, mašina i aparata, te vozila i tekstila. S druge strane, najviše izvozimo poluproizvode: bazne metale, drvo i njegove proizvode, električnu energiju, obuću, te mašine i aparate i njihove dijelove i namještaj.
Trgovinski deficit je u godinama prije finansijske i ekonomske krize dostigao i nivo od visokih 42,7% BDP-a. U godinama nakon krize, zbog globalno niske potražnje, donekle je smanjen obim trgovine, što je dovelo do smanjenja trgovinskog deficita i Bosne i Hercegovine koji je u 2014 godini činio 31,1% BDP-a. Pokrivenost izvoza uvozom oscilira oko 50% u svim prethodnim godinama, podaci su Centralne banke BiH.
(NKP.ba)
