U Bosni i Hercegovini je u protekle dvije godine značajno je povećan broj saobraćajnih nesreća. Prošle godine ih je registrovano 500 više nego u 2013. godini, a povećan je i broj nesreća s poginulim i povrijeđenim.
Eksperti upozoravaju da službeni podaci o uzrocima nisu u cjelosti tačni te da država mora usvojiti strategiju za prevenciju nesreća.
Jedna od najkritičnijih dionica za saobraćaj u Bosni i Hercegovini je duga oko 100 kilometara i spaja Sarajevo i Živinice. U istraživanju EuroRAP-a i BIHAMK-a, samo na području Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini su 52 dionice registrovane kao visokorizične i neke od njih povezuju najveće gradove u Bosni i Hercegovini.
”Prema tom istraživanju, u našoj zemlji je preko 50 posto tih visokorizičnih dionica ceste”, rekla je Mersiha Imširović, stručna saradnica za sigurnost u BIHAMK-u.
Prema analizi Evropskog programa za procjenu cestovne mreže, većina dionica u Bosni i Hercegovini su dva do tri puta opasnije nego u zemljama Evropske unije. Jedan su od uzroka povećanog broja nesreća. Prema podacima BIHAMK-a, broj nesreća s povrijeđenim i poginulim u 2014. godini povećan je na 7.106, u odnosu na 2013. godinu, kada ih je registrovano 6.908. Među uzrocima je i neprilagođena brzina.
Profesor Osman Lindov sa Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu smatra da službeni izvještaji o uzrocima nesreća nisu u cjelosti tačni. Kaže da se u njima 40 do 50 posto nesreća registuje s nepoznatim uzrocima.
”Tu strpamo sve – i čovjeka, i vozilo, i cestu, i divljač, i odrone, i sve što ne možemo svrstamo u te ‘ostale’. Ali, to, ustvari, nije dobro, trebali bismo pola tih uzroka istražiti i reći – prevenciju ćemo napraviti na pravom uzroku”, rekao je Lindov.
Da bi se svi uzroci istražili, potrebna je adekvatna strategija na državnom nivou, koju Bosna i Hercegovina nema, dodaje profesor.
”Odgovorno tvrdim da se niko kroz strategije i akcione planove u Bosni i Hercegovini ovime ne bavi. Mi ‘crne tačke’ nemamo već pet godina”, navodi Lindov.
.
(NKP.ba)
