Povoljna klima, visoka tehnologija, dobra organiziranost proizvodnje, dovela je do velikih prinosa i povećane proizvodnje kornišona. Cijela Evropa preplavljena je kornišonima, zbog čega je Evropska unija stopirala uvoz krastavaca iz drugih zemalja, pa tako i naše. Proizvođačima iz Bosne i Hercegovine, ionako prepuštenih samih sebi, bez poljoprivednih poticaja i podrške države ostalo je jedino da svoj proizvod počnu da bacaju. Nekada unosan biznis i čista „para“, postao je hrpa uvelog i neiskorištenog visokokvalitetnog proizvoda.
Ni jedna marka poticaja
„Mi imamo problem da velike količine krastavca koji su u toku prizvodnje, gomilamo i akumuliramo u hladnjače i jedan dio tih količina je već propao i bačen je u smeće“, tvrdi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju TK.
Kornišoni su u Evropskoj uniji subvencioniran proizvod, posebno ukoliko se uzgajaju za izvoz, dok su u našoj zemlji proizvođači prepušteni sami sebi. No, i u tako teškim uslovima naši kornišoni uspješno su parirali evropskim, sve dok Evropska unija nije odlučila zaštititi svoje proizvođače. S druge strane u našoj zemlji ni u federalnim, ni kantonalnim programima podrške, poljoprivrednika uzgajivača kornišona nema na listama za poticaje.
A kornišoni su ove godine rodili više nego ikada, a ako trenutni vremenski uslovi potraju, proizvodnja će nadmašiti sva očekivanja.
„700 tona je bačeno, a prema našim projekcijama bit će još jedan dio. To je kultura koja u hladnjačama ne može biti duže od tri dana. Nakon toga, on više nije za upotrebu i mi ne smijemo to ponuditi na tržištu“, pojašnjava Fahrudin Delbajrić, izvršni direktor Agrone.
Upitno 20.000 radnih mjesta
On upozorava da, ukoliko se trenutno stanje u što skorijem periodu ne promijeni, postoji mogućnost za gubitak 20.000 radnih mjesta koliko ih ima u proizvodnji kornišona, što bi bilo pogubno za cijelu državu, posebno ako se uzme u obzir podatak da su 40 posto prizvođača kornišona povratnici kojima je ovo jedini izvor prihoda.
„Prošle godine smo imali proizvodnju od 930 tona, a ove, prema našim planovima, trebalo bi biti oko hiljadu i po tona. Svi pokazatelji ukazuju na to da ćemo mi premašiti naše planove proizvodnje. Do sada već imamo zajedno sa Gračankom negdje oko 120 tona upropaštenog kornišona“, kazao je Alija Đogić, proizvođač kornišona iz Živinica.
Država se mora uključiti
Većina prerađivača i pored gubitaka i dalje otkupljuje kornišone, sve kako ne bi oštetili proizvođače. No situacija je alarmantna, ali i kao mnogo stvari u našoj zemli apsurdna, jer dok BiH godišnje uvozi oko 2.500 tona kornišona i krastavaca, domaći poljoprivrednici svoje proizvode prinuđeni su da bacaju.
Rasim Husić, direktor zemljoradničke zadruge Gračanka iz Gračanice, kaže da je u proizvodnji kornišona od osamdesetih godina. Smatra da se proizvođačima kornišona u BiH može pomoći na dva načina-poticajima i pokrivanjem taksi koje je uvela EU. Time bi bh. kornišon bio daleko konkurentniji na evropskom tržištu, a opstanak radnih mjesta ne bi bio upitan.
„Mi ćemo preboljeti, preći ćemo na druge poslove, ali o razvoju ove proizvodnje, a pogotovo razvoju prerađivačke industrije kojoj treba jako puno ulaganja i investicije, a koja bez države neće imat ništa“, poručuje Husić.
(RtvSlon/ NKP.ba)
