Broj razvoda mladih bračnih parova u Tuzlanskom kantonu je u porastu. Pokazuju to i zvanični podaci. Od 58 razvoda u junu ove godine na području Federacije BiH, 19 razvoda se odnosi na Tuzlanski kanton, dok su naprimjer u Sarajevskom kantonu u tom mjesecu bila samo dva razvoda. U Kantonalnom Zavodu za pružanje besplatne pravne pomoći Tuzla također nam navode da je povećan broj onih koji se razvode a traže pravnu pomoć.
”Iz dana u dan imamo sve veći broj mladih koji se razvode, to je jednostavno postala pojava, smatram da se nadležni tu moraju uključiti, i Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo obrazovanja, Centri za socijalni rad”, kaže Mersija Jašarević, direktorica kantonalnog Zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći Tuzla.
Prema riječima Jašarevićke, kroz razgovor sa onima koji traže pomoć, primjetno je da je glavni uzrok razvoda teško ekonomsko stanje. Nezaposlenost najčešće dovodi do okončanja braka, čak uprkos tome što su u bračnoj zajednici postali roditelji.
”Po našoj procjeni uglavnom je to uzrok, jer su mladi ljudi nezaposleni, dobiju jedno, dvoje ili više djece. Prinuđeni su da žive sa roditeljima ili primaju tu neku novčanu i svaku drugu pomoć od roditelja, to je često i sukob generacija, nervoza itd. i zaista nažalost jako puno mladih bračnih parova se razvodi”, ističe ona.
Pored pružanja besplatne pravne pomoći u ovakvim slučajevima, ovaj Zavod pruža pomoć i u drugim predmetima koji se vode pred sudovima na području kantona, od krivičnih, prekršajnih, izvršnih… Samo u 2015. godini imali su 1230 predmeta pred različitim pravosudnim ustanovama, a najviše je predmeta u krivičnim postupcima.
Pravo na ovakvu pomoć imaju osobe slabog imovnog stanja, što je propisano zakonskim odredbama.
”Osobe koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih kod Kantonalne službe za zapošljavanje, djeca bez roditeljskog staranja, penzioneri koji ostvaruju najnižu penziju, domaću ili zajedno sa inostranom, a ne prelazi iznos najniže penzije u FBiH a to je 326 KM”, navodi Jašarević.
Besplatnu pravnu pomoć može imati i osoba koja prima stalnu socijalnu pomoć, te osobe koje po članu domaćinstva ostvaraju mjesečne prihode manje od 25 posto prosječno isplaćene plate u Federaciji BiH. Ono čega im ovdje fali, kako navodi direktorica je broj zaposlenih. Samo njih troje pokriva cjelokupno područje Kantona, stoga bi samo jedan novi pravnik umnogome olakšao rad.
(NKP.ba)
