- Azijske smrdibube postaju sve češći i neželjeni gosti u domovima i na poljima Bosne i Hercegovine.
Azijske smrdibube preplavile su domove i polja u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju na brzo širenje i štete u poljoprivredi. Zbog blažih zima, ovi insekti preživljavaju i razmnožavaju se bez prirodnih neprijatelja.
Oni zuje, pužu i smrde, a sada ih ima više nego ikad. Azijske smrdibube, poznate i kao azijske mramorne stjenice (Halyomorpha halys), preplavili su domove širom regije. Izvorno dolaze iz istočne Azije, ali su se u posljednjih nekoliko godina proširile po cijeloj Evropi i sada prijete postati stalni stanovnici naših zidova, vrtova i polja.
“Imam ih na prozoru, zavjesi i kuhinjskim pločicama. Kad jednog maknem, pojave se dva nova”, požalila se čitateljica 24 sata iz Karlovca.
Slične priče dolaze iz svih krajeva. Ljudi ih pronalaze u utičnicama, među roletama, pa čak i u ormarima i krevetima.
Profesorica dr. sc. Ivana Pajač Živković sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu objašnjava da je riječ o izrazito invazivnoj vrsti koja se proširila iz Italije i Slovenije.
“Azijska mramorna stjenica izuzetno je prilagodljiva. Zime su sve blaže, što im omogućava da prežive i razmnožavaju se u većem broju. Ulaze u kuće čim temperature padnu, a unutra ostaju sve do proljeća”, izjavila je Pajač Živković.
Prema njenim riječima, azijske smrdibube su pravi “majstori preživljavanja”. Hrane se biljnim sokovima i napadaju više od tristo različitih vrsta biljaka, uključujući jabuke, rajčice, paprike i kukuruz. U prirodi bi ih trebala kontrolirati tzv. samurajska osa, no u Evropi taj prirodni neprijatelj ne postoji. Zbog toga se šire gotovo bez ograničenja.
- Smrde i kad ih ne dirate
Za razliku od domaćih smrdibuba, azijska verzija je veća, brža i još neugodnija. Profesorica dr. sc. Ivana Šerić Jelaska sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta kaže da je njihov obrambeni mehanizam vrlo snažan.
“Kad ih uznemirite, ispuštaju hemijske spojeve izrazito neugodnog mirisa koji se teško uklanja. Ne preporučuje se gnječenje ni usisavanje jer se tada miris rasprši po cijelom prostoru”, objasnila je Jelaska.
Dodala je da kod osjetljivih osoba taj miris može izazvati mučninu, glavobolju ili iritaciju očiju. Najbolje ih je pokupiti papirom ili posudom i jednostavno iznijeti van.
Iako ne grizu i nisu opasne po zdravlje, azijske smrdibube su vrlo uporne. Kada jednom uđu u dom, skrivaju se iza slika, ispod ormara i u zavjesama, gdje mirno čekaju proljeće.
- Sve veća prijetnja i poljoprivredi
Profesorica dr. sc. Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta upozorava da problem nije ograničen samo na kućanstva.
“Ova vrsta već uzrokuje ozbiljne štete u poljoprivredi. Bilježimo oštećenja na jabukama, kruškama i vinovoj lozi. Insekti sišu sokove iz plodova i uzrokuju deformacije, što ih čini neupotrebljivima. Gubici mogu doseći i milionske iznose”, rekla je Bažok.
Slični slučajevi zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini, gdje su poljoprivrednici iz Maglaja i Doboja već prijavili masovnu pojavu smrdibuba u voćnjacima.
U Sloveniji je azijska smrdibuba službeno proglašena gospodarskim štetnikom, a stručnjaci upozoravaju da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Bosnu i Hercegovinu.
- Teško ih je suzbiti, ali prevencija pomaže
Budući da su otporne na većinu insekticida i nemaju prirodnih neprijatelja, azijske smrdibube je vrlo teško potpuno iskorijeniti. Stručnjaci zato savjetuju građanima da se fokusiraju na prevenciju.
Preporučuje se redovno zatvaranje svih pukotina i brtvi oko prozora i vrata, kao i postavljanje zaštitnih mreža. Usisavanje i gnječenje nisu dobra ideja jer samo pogoršavaju neugodan miris. Umjesto toga, najbolje ih je pažljivo pokupiti i izbaciti van.
Neki građani koriste sprejeve s mirisom mente ili limuna, koji mogu donekle pomoći, ali ne nude trajno rješenje. U poljoprivredi se razmatra mogućnost biološke kontrole pomoću samurajske ose, ali stručnjaci upozoravaju da se takve mjere moraju provoditi vrlo pažljivo kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža.
- Naša nova jesenska svakodnevica
Prema mišljenju stručnjaka, azijske smrdibube više nisu samo privremeni posjetioci. Postale su dio naše svakodnevice i svake će se jeseni ponovo pojavljivati u potrazi za toplinom i skloništem.
“Moramo naučiti živjeti s njima i zaštititi svoje domove i usjeve najbolje što možemo”, poručila je profesorica Pajač Živković.
Dok se temperature ne spuste ispod nule, najezda će se nastaviti. A kada zima napokon stigne, azijske smrdibube će se povući – samo da bi se s prvim toplim danima ponovo vratile među nas.
(NKP.ba)
