- Zajedničko saopćenje SDP-a BiH, Naroda i Pravde i Naše stranke povodom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju „Slaven Kovačević“ i prvih reakcija na ovu presudu.
Europski sud za ljudska prava u više predmeta ranije je potvrdio da su građani Bosne i Hercegovine diskriminisani. Građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda kao i pripadnici konstitutivnih naroda zavisno od mjesta gdje žive jasno su diskriminisani jer im je onemogućeno kandidiranje za određene pozicije unutar sustava vlasti Bosne i Hercegovine. Apelanti Jakob Finci i Dervo Sejdić, Azra Zornić, Ilijaz Pilav, Samir Šlaku i Svetozar Pudarić jasno su dokazali u pet ranijim presudama da otklanjanje ove diskriminacije ostaje obaveza institucija Bosne i Hercegovine koju je nužno ispuniti na euroatlantskom putu naše države.
Presudu u slučaju „Slaven Kovačević“ tek treba biti objavljena kako bi se jasnije i preciznije mogao vidjeti stav suda. Ne, važno je napomenuti da sve ranije presude Europskog suda za ljudska prava ostaju na snazi i one nesumnjivo potvrđuju da diskriminacija postoji. Tvrdnje kako se u slučaju „Slaven Kovačević“ radi o „političkoj presudi“ te se dovodi u pitanje nepristrasnost suda mogu samo štetiti Bosnu i Hercegovinu, ranijim apelantima i prethodnim presudama u kojima je diskriminacija potvrđena.
Navodi kako su stranke „Trojke“ na bilo koji način doprinijele odbijanju zahtjeva Slavena Kovačevića vide se kao maliciozne i populističke. Nakon ovakve presude Europskog suda za ljudska prava oni koji su podnijeli apelaciju morali bi biti barem malo samokritični i pitati se koliko je mudro bilo da apelant bude neko ko se izjašnjavao kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Hrvat) te je kao takav birao i bio biran na određene pozicije u sistemu vlasti. Štoviše, činjenica da je podnositelj zahtjeva i hrvatski državljanin očito je omogućila Hrvatskoj da aktivno sudjeluje u postupku. U konačnici, izvjesno je da je sud upravo zbog ovih činjenica odbio tužbu i poništio prvostepenu presudu.
Ovakva amaterska apelacija nanijela je štetu nemalom broju bosanskohercegovačkih građana koji se nikada nisu izjašnjavali kao pripadnici nekog od konstitutivnih naroda i koji su kontinuirano diskriminirani na način da im je onemogućeno biračko pravo. Nažalost, amaterizam koji je pratio ovu apelaciju podsjeća nas na reviziju presude za genocid iz 2017. godine, jedinstvenu priliku koju je svojom nesposobnošću, neradom i populizmom upropastio Bakir Izetbegović.
Apelaciju Slavena Kovačevića Demokratske fronte Željko Komšić primarno je koristila u političke i predizborne svrhe čim je na kraju nanijela nemjerljivu štetu građanima ove zemlje kojima se mora dokazati da diskriminacija postoji. Diskriminirane osobe zaslužuju svaku podršku i razumijevanje. Oni koji su se spremni u jednom mandatu izjasniti kao pripadnik konstitutivnog naroda i zatražiti državljanstvo Hrvatske na temelju etničke pripadnosti, a potom, u drugom mandatu, zarad populizma i jeftinih političkih poena tužiti Bosnu i Hercegovinu, zaslužuju svaki prezir.
Nažalost, u više se navrata pokazalo da je Demokratska fronta Željko Komšić spremna strateška pitanja za ovu državu zloupotrijebiti i potrošiti isključivo za sticanje jeftinih političkih poena. Pune dvije decenije takav pristup nije otklonio diskriminaciju, nije doprinio Bosni i Hercegovini i nije ni na koji način popravio stanje bilo koga. Takav pristup koristio je uskom krugu ljudi koji već 20 godina opstaju zloupotrebljavajući postojeći sustav bez stvarne želje da otklone diskriminaciju ili pravni poredak na koji način unaprijed.
Upravo je Željko Komšić, zajedno sa Željkom Cvijanović, nanio Bosni i Hercegovini nesagledivu diplomatsku štetu i narušio ugled BiH upravo u Europskom sudu za ljudska prava odbijanjem da sudjeluje u proceduri imenovanja sudije ispred BiH. Nakon višegodišnjeg pritiska to je napokon učinio u maju, na prijedlog i insistiranje Denisa Bećirovića.
Presuda u slučaju „Slaven Kovačević“ ne bi trebala biti povod ni za likovanje niti za bilo kakve jeftine političke pjesme. Obaveza svih političkih aktera je da rade na provedbi ranijih presuda i otklanjanju diskriminacije. Pronalaženje mogućih rješenja koja će otkloniti diskriminaciju i jasno važiti sve građane, bez obzira da li su se izjašnjavali kao pripadnici konstitutivnog naroda ili ne, ključni je zadatak koji bi trebao okupiti sve političke predstavnike.
(NKP.ba)
