Američki “Bloomberg” objavio je listu zemalja u kojima je stanovništvo pod najvećim stresom. U ovom istraživanju korišteno je nekoliko parametara: godišnja stopa samoubistva, prosječan godišnji prihod po glavi stanovnika, stopa nejednakosti zarada, korupcije i nezaposlenosti.

Uzevši u obzir sve parametre, Srbija na listi od 74 države zauzima 28. poziciju, sa indeksom 42.7, prenosi Blic.rs. Što se zemalja iz regiona tiče, Hrvatska zauzima 36. poziciju, Bosna i Hercegovina zabrinjavajuće 13. a Makedonija je ocenjena najlošije, te se nalazi na visokom 9. mjestu po količini stresa.

Prvo mjesto zauzima Nigerija, sa indeksom 70,1 a u stopu je prati Južna Afrika sa indeksom 70. Iza njih su El Salvador, Mongolija, Gvatemala, Kolumbija Pakistan… Na začelju tabele nalazi se Norveška, čije je stanovništvo pod najmanjim stresom. Ova država ocenjena je indeksom 5,4.

U “društvu bez stresa” nalaze se još i Luksembur, Švajcarska, Švedska, Australija i Danska. Što se najvećih zemalja tiče, Rusija zauzima 25. poziciju, Kina 29, SAD 54, Britanija 56. mesto, dok Kanada i Nemačka dele 65. poziciju.

Kompletnu listu koju je napravio “Blumberg”, kao i sve ostale parametre po kojima je napravljena, možete videti OVDJE.

(NKP.ba)

Tamo gdje su svi odgovorni, odgovornost se dijeli i na kraju nitko ni za što ne odgovara!

Tako bi se, u najkraćem, moglo objasniti zašto su razmjeri korupcije u BiH zastrašujući i što se svakodnevno ekonomsko podrivanje države nastavlja. Drugim riječima, ustavno i zakonsko uređenje države dopušta da akteri korupcije, prije svih politički moćnici, pune svoje i džepove svojih obitelji i prijatelja i prolaze nekažnjeno.

Svakom svoja strategija

Po svim inozemnim relevantnim istraživanjima, BiH je po korumpiranosti političara u samom svjetskom i europskom vrhu.
– Iskreno, ono što me čini frustriranom jest da u ovoj zemlji ima toliko potencijala, ne samo kad su građani u pitanju, nego ovdje je prekrasna priroda, iznimno su velike mogućnosti za turizam, postoji potencijal u energetskom sektoru… Međutim, sve to ne napreduje zbog političke korumpiranosti i prepreka koje to sprječavaju – kazale je prije koji dan Maureen Cormack, američka veleposlanica u BiH.

Pravni stručnjaci već godinama upozoravaju da se uzroci korupcije nalaze u Ustavu BiH koji omogućava entitetskim institucijama da se bave i tim pitanjem i problemom jer sve funkcije i ovlasti koje “Ustavom nisu povjerene institucijama BiH pripadaju entitetskim”.

Istina, država je osnovala Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ali Zakon o toj instituciji dopušta entitetima, županijama i Brčko Distriktu da “usvoje i razviju svoje strategije i akcijske planove za borbu protiv korupcije u skladu s općim principima utvrđenim u državnoj strategiji”.

Tako ispada da svih 14 instanci vlasti koliko ih ima u BiH mogu donijeti vlastite strategije i planove za sprječavanje i borbu protiv korupcije što u prijevodu znači da je ta oblast u nadležnosti svih, a zapravo nikoga. Ako entiteti, županije i Brčko Distrikt ne usklade svoje planove s državnim, nikome dlaka s glave neće nedostajati – uvijek se mogu pozvati na specifičnost svoje sredine.

Svemu treba dodati da su parlamenti na svim razinama vlasti pretvoreni u vlasništvo političkih stranka i da su stranački lideri kidnapirali parlamentarizam i sve, uključujući i demokratske procese, stavili pod svoju kontrolu – oni odlučuju o svemu.

Prema analizi Europskog istraživačkog centra, brojne institucije na svim razinama vlasti nadležne za borbu protiv korupcije potroše godišnje oko 350 milijuna maraka. Tu spadaju pravobraniteljstva, tužiteljstva, sudovi, ombudsmani, ministarstva pravosuđa, zatim državna tijela poput Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Agencije za istrage i zaštitu, Agencije za nadzor nad tržištem, Agencije za javne nabavke, Konkurencijskog vijeća…

Efekti su mali, pravilnije je kazati nikakvi, pa korupcija uporno i svakodnevno jede budućnost ove zemlje. To može potvrditi čak i ovlašna analiza provođenja državne strategije za borbu protiv korupcije za razdoblje od 2009. do 2014. godine.

Nedavno je na pitanje koliko je zadovoljan radom Agencije za prevenciju korupcije njezin ravnatelj Sead Lisak odgovorio:
– S obzirom da se od osnivanja Agencije čini sve da ona ne profunkcionira, više sam nego zadovoljan.
On je tada upozorio i podsjetio da je još u siječnju Agencija uputila Vijeću ministara na usvajanje strategiju borbe protiv korupcije i akcijski plan za njezino provođenje za razdoblje od 2015. do 2019. godine.

Strategija i učinci

Prije tri dana Vijeće ministra BiH usvojilo je te dokumente i priopćilo da su prilagođeni specifičnostima ustavnog uređenja BiH:
– Bez zadiranja u ustavne nadležnosti, strategija i akcijski plan daju nižim razinama vlasti osnovu da izrade vlastite strategije te da ih usklade s općim principima iz državne strategije.

U biti, nema gotovo nikakvih razlika između ranije i nove strategije niti davanja makar mogućnosti da se “zavrnu ruke” onima koji ništa konkretno ne urade. Uzgred, u dokumentu stoji da je suzbijanje i borba protiv korupcije odgovornost države i da se ona koordinira iz jedinstvenog centra. To bi trebalo značiti da je uspostavljena hijerarhija, međutim, ona uopće ne postoji.

Korupcija, posebno ona na visokoj razini kojom upravljaju politički moćnici, jednako je raširena na državnoj, entitetskim i županijskim razinama i to je očigledno dopušteno zbog sustava koje pravni stručnjaci kvalificiraju kao “rasipanje odgovornosti”. Pojednostavljeno, to omogućava i paralelno formiranje 14 agencija, svaka sa svojim planom i strategijom za borbu protiv korupcije.

Takve rupe u sustavu, a nitko ništa ne čini da se zatvore, vješto i podjednako se koriste u državi i Federacija koje su visoko decentralizirane i Republici Srpskoj koja je visoko centralizirana – sve je i dalje podređeno stranačkim i osobnim interesima političke elite. Ta elita je na svojim teritorijima uspostavila i čvrst mehanizam kontrole pa je uzalud građanima što svaki dan golim okom gledaju bujanje korupcije i bogaćenje onih koji se, kao, bore protiv nje. Tu se nalazi i jedan od ključnih razloga što vlasti sve čine da zadrže status quo, a za javnost su im usta puna priče kako su nužne ustavne, socijalne i ekonomske reforme.

U tome treba tražiti i razlog što nema dogovora o uspostavi mehanizma koordinacije što je uvjet za provođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s EU-om, a stupa na snagu za 21 dan. Bez tog mehanizma država nema jednu adresu i jedan glas, a bez njega nema ni vladavine prava koja podrazumijeva procesuiranje aktera korupcije što se izričito traži poglavljima 23. i 24. U procesu pridruživanja BiH Europskoj uniji.

(NKP.ba)

U većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća se po pretežno suhom i mjestimično mokrom kolovozu.

Saobraćaj se odvija usporeno ili uz kraća zadržavanja na dionicama na kojima se izvode sanacioni radovi, a gdje je postavljena privremena saobraćajna signalizacija.

Na graničnim prijelazima Bosanski Brod i Bosanska Gradiška na prelazak granice čeka se u intervalima od 20 do 30 minuta. Na ostalim graničnim prijelazima pojačan je promet vozila ali zadržavanja nisu duža od 15 minuta, saopćeno je iz BIHAMK-a

(NKP.ba)

Mehdin Hodžić rođen je 15. oktobra 1957. godine u Tuzli. Osnovnu školu završava u Šićkom Brodu, potom Srednju mašinsku školu a onda i Višu pedagošku akademiju u Tuzli.

80-ih godina radi kao inspektor u policiji na području Dalmacije i uporedo nastavlja školovanje u Sarajevu na DIF-u. Senad-Mehdin Hodžić, mladi vizionar i strateg, 1991. godine dolazi u BiH i uključuje se u organizaciju otpora agresiji.

Kraj 1991. te početak 1992. godine provodi u organiziranju i naoružavanju naroda i jedinica buduće Teritorijalne odbrane RBiH, te od februara 1992. godine aktivno radi na pripremi i organizaciji odbrane od agresije u sjeveroistočnoj Bosni. Učestvuje između ostalih i na odbrani Kula Grada u Zvorniku dajući primjer kako Bosnu treba na Drini braniti.

Senad-Mehdin Hodžić posthumno je odlikovan i nositelj je ordena heroja odbrambeno oslobodilačkog rata, Zlatnog ljiljana kao i činom brigadnog generala Armije RBiH.

Ime Crni labud dobija kao nadimak od svojih boraca, po njemu se zvala elitna jednica Armije BiH ‘Crni labudovi’, a nakon rata njegovo ime i dalje živi u Fondaciji “Crni labud, Senad-Mehdin Hodžić” koja ponosno nosi njegovo ime, te štiti lik i djelo legendarnog i hrabrog komandanta Senada Crnog labuda, saopćeno je iz ove fondacije.

(NKP.ba)

U Parlamentu Bosne i Hercegovine srednjoškolci i studenti iz Tuzle jučer su imali priliku sjediti na mjestima političara iz najviše institucije vlasti naše države.

Posjeta Parlamentu organizovana je u sklopu projekta “Date the State” koji je realizovala Omladinska grupa Omladinskog resursnog centra iz Tuzle.

Cilj projekta bio je prvenstveno upoznati mlade iz Tuzle sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Dejtonskim mirovnim sporazumom i događajima koji su mu prethodili, te sa izuzetno komplikovanom političkom strukturom naše države. Pored edukacija koje su provedene kroz seminar, cilj je bio i upoznati mlade sa najvišom institucijom vlasti u Bosni i Hercegovini.

Projekat “Date the State” je finansiran od strane Fondacije tuzlanske zajednice kroz program Omladinska banka, a partner na projektu bila je “Kuća plamena mira” iz Tuzle.

Tokom posjete Parlamentu, mladi su imali priliku čuti izlaganja Zada Bešić, aktivistice Omladinske grupe Omladinskog resursnog centra koja je govorila o izbornom zakonu BiH, Kemala Nedžibovića, studenta Burch Univerziteta koji je govorio o važnosti mladih u procesu EU integracija naše države, te Jasmina Hasanovića – zlatnog studenta Fakulteta političkih nauka koji je govorio o mladeži Bosne i Hercegovine u Postdejtonskom periodu.

Među mladima koji su posjetili Parlament BiH bila je Dženita Tosunbegović iz Kalesije, učenica drugog razreda Građevinske škole u Tuzli.

Omladinska grupa ORC Tuzla projekat provodi na volonterskoj osnovi, te poziva sve mlade u našoj državi da im se pridruže u sličnim aktivnostima kako bi zajedničkim naporima izborili se za što demokratičnije društvo.

Mladi su budućnost naše države, a naša misija jesu nasmijani mladi Bosne i Hercegovine!

.
(Klix/ NKP.ba)