Danas se obilježava Svjetski dan izbjeglica. Broj raseljenih lica dostigao je rekord. Preko 65 miliona ljudi u svijetu bilo je primorano da napusti svoje domove, od toga su polovina djeca.
U BiH, više od 20 godina nakon rata, 98 hiljada osoba vode se kao interno raseljene. Bosna i Hercegovina spada među zemlje sa najvećim izbjegličko-raseljeničkim problemom u Evropi. Više od pola stanovništva raseljeno do kraja zadnjeg rata.
Prioritet je danas oko 98.000 interno raseljenih, odnosno oni koji su i dalje u BiH, ali ne na svom ognjištu.
“Problem je verifikacija, jer određeni ljudi tvrde da nemaju krov nad glavom, ali dugi niz godina žive u inistranstvu, gdje već imaju dom. Zato smatram da naš fokus trebaju biti interno raseljene osobe, a posebno one koji borave u kolektivnim centrima, a njih je na hiljade u BiH i oni zato trebaju biti u našem fokusu”, kazao je Lars Guner Wigemark, šef delegacije EU i specijalni predstavnik EU.
EU je do sada pomogla u obnovi 30.000 kuća i otvaranju 4.500 radnih mjesta. Plan je da se pomogne 34.000 povratnika i da se problemi riješe do sredine 2017 godine.
“Ono što možemo reći je da smo ostali predani projektima koji će obezbijediti primjenu Anexa 7, a to je Regionalni stambeni program, gdje smo se obavezali da ćemo do 2017. godine završiti 1800 stambenih jedinica iz ovog Regionalog stambenog programa”, kazala je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice.
Izmjenjeno socijalno okruženje, ekonomske prilike i malo šansi za mlade – to uglavnom sprečava povratak. UNHCR procjenjuje da se u BiH vratilo oko 50 000 ljudi, koji nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava. Problem nije usamljen.
“Sredstava ima, mnogo novac je na raspolaganju. Ali, ovdje nažalost postoji tendencija da se sve broji. Ako se jedna kuća dodijeli Hrvatu povratniku, jedna se mora uraditi za Srbina i za Bošnjaka. Jednostavno takvo brojanje se proteže na sve nivoe. To je jedna opšta tendencija”, rekao je Lars Guner Wigemark
Dok se na etnopolitičkoj vagi vagaju i raseljena lica, u BiH preko 8.5 hiljada ljudi živi u preko 150 kolektivnih smještaja i u alternativnim centrima, a Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ostaje jedno od gorućih tema postdejtonske Bosne i Hercegovine.
(NKP.ba)
