Jedanaesti Festival izvorne muzike u Kalesiji je održan u srijedu navečer (4.novembra 2015.) u BKC-u “Alija Izetbegović”.
Namjera organizatora festivala je da se tradicija ne zaboravi i da se njeguje i sačuva izvorni melos, ali treba konstatovati da je ovaj Festival svake godine sve manje “popularan” među građanima, pa je tako ove godine bio i najmanji odziv građana.
U polupraznoj velikoj sali kalesijskog BKC-a, ali u veoma lijepom ambijentu, publici se predstavilo nekoliko izvornih grupa; Kalesijski zvuci, Kalesijski slavuji, Raspjevane meraklije, Tradicija, Braća Dejanović, Mustafa i jarani, Semir i Sanel, Zvuci bosanskog meraka i Humački bubnjari.
Kao i prethodnih godina, prije samog Festivala je održan i okrugli sto, gdje su organizatori u učesnici govorili o Fersivalu, ali i generalno o tradiciji izvorne muzike.
Ono što je bio zaključag razgovora, svakako može da bude i poruka sa Festivala; Izvorna muzika nikada neće nestati, ali se mora poraditi na imidžu iste.
Također, ovogodišnji Festival je nazvan i smjenom generacija, jer su sve mlađi učesnici na Festivalu, što je također garancija da izvorna muzika ima budućnost.
Nakon skupa, bubnjari su na platou ispred BKC-a počeli sa programom, te uz organizatore se ušetali u veliku salu na oduševljeni malog broja okupljenih građana.
Uslijedili su nastupi izvornih grupa, koji su pokazali bogastvo ove muzike, koja se u različitim krajevima BiH drugačije interpretira.
Po završetku skupa učesnicima i zaslužnim pojedincima su uručene i Zahvalnice.
U aprilu 2014. godine preminuo je Hasan Šabanović, osnivač najpoznatije izvorne grupe “Kalesijska trojka”.
Mnogi će reći da su upravo zbog njega dolazili na ovaj festival, a jedan od njih je i Nedžad Ibrišimović, jedan od najpoznatijih bh. književnika, koji je preminuo 2011. godine.
Ibrišimović je za pjesmu “Kada Ibro pođe zemlju da brani”, čiji je autor i izvođač Hasan Šabanović, rekao da je to “Hasanaginica našeg doba”.
Na prošlogodišnjem Festivalu je čak govorilo o tome da se isti nazove po Hasanu Šabanoviću, ali do toga nije došlo.Za nešto tako bi svakako trebala dugotrajna pripreme Festivala, koja podrazumijeva i Organizacioni odbor, što je predlagao književnik Mehmed Đedović na okruglom stolu. Svakako da bi to doprinijelo i boljoj organizaciji i imidžu Festivala.
Nažalost, cijela organizacija Festivala izvorne muzike se svela na jednu osobu, u ovom slučaju direktora BKC-a, Mufida Klinčevića, a u cijelom toku Festivala, uključujući i pripremu za isti, uočljiv je nedostatak konrektne podrške lokalne zajednice, odnosno Općine Kalesija.
Iako je općinski načelnik pokrovitelj manifestacije, osim finansijske podrške, koja je na neki način i očekivana jer se radi o jedinom Festivalu ove vrste, izostao je svaki drugi vid podrške.
Iako će mnogi za Festival izvorne muzike reći da je brend općine Kalesija, ovaj Festival je “pao na niske grane”, a sa takvim odnosom pre izvornoj muzici, i kulturi inače, Kalesija svakako da nema lijepu perspektivu.
Priča da se izvorni kalesijski melos može pretvoriti u turistički potencijal Kalesije se samo to – lijepa priča.
Pored Esada Čanića i Asima Mehmedovića, predsjedavajućeg Općinskog vijeća i vijećnika, na Festivalu nije prisustovao niko od drugih predstavnika javnog i kulturnog života Kalesije.
Svakako da zabrinjava nedostatak podrške druge ustanove za kulturu u Kalesiji, Gradske biblioteke, ali i predstavnika pet osnovnih i jedne srednje škole.
Svakako da je to posebna tema, o kojoj bi se trebali posebno pozabaviti.
Osim prisustva 70-tak građana, terba pomenuti ipak veliku medijsku podršku.
Tako je pored prisustva lokalnih kalesijskih medija, medija iz Sapne i Tuzle, prisustovala ekipa BH Radia, koja već tradicionalno radi reportaže iz Kalesije sa Festivala izvorne muzike za emisiju “Selu u pohode”, čiji je urednik novinarka Enisa Šojko.
.
(NKP.ba)
