BiH je u mnogo većoj opasnosti da ostane van evropskih tokova nego što se i mislite, upozorio je neimenovani izvor iz Brisela, pišu Nezavisne novine.
Kako je istakao, s jedne strane Evropskoj komisiji ponestaje i volje i mogućnosti da “tjera” domaće lidere da nastave evropske integracije BiH, a sa druge strane raste osjećanje među građanima EU da neke zemlje zapadnog Balkana ni ne treba primati u EU.
“Zabrinjavajuće je što se taj trend povećava i u zemljama koje su tradicionalno bile sklonije proširenju. Najgore što se može desiti BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana je da političari u tim zemljama pod pritiskom vlastitih birača ‘ohlade’ u podršci vašoj zemlji”, upozorio je izvor.
Naveo je primjer Hrvatske, koja je, iako je jedna od najnaprednijih zemalja zapadnog Balkana i uživa sklonost mnogo članica EU, zbog “Lex Perković” izazvala frustracije u brojnim evropskim prijestonicama.
“Logično je pretpostaviti da bi neki ljudi u Evropi mogli reći šta možemo očekivati od manje razvijenih zemalja na Balkanu ako smo ovo doživjeli sa Hrvatskom”, rekao je izvor.
On je podsjetio da EU osim Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) ima vrlo malo mehanizama pomoću kojih može motivisati ili privoljeti političare u BiH da se kreću ka EU.
“Tek kada BiH postane kandidat, može se očekivati više mogućnosti da EU kroz pripreme za pregovore i pregovore kroz poglavlja ‘pogura’ BiH. Ali bojim se da bi, ako se nastavi trend skepticizma prema proširenju EU, neko mogao postavljati nemoguće uslove”, rekao je on.
Pojasnio je da će Komisiji i Komesarijatu za proširenje biti vezane ruke ako zemlje članice kroz Vijeće EU, koji ima posljednju riječ, odluče da blokiraju.
Iako su ova upozorenja ozbiljna, ona nisu ništa novo. Na primjer, Tanja Fajon, izvjestilac za viznu liberalizaciju Evropskog parlamenta, već godinu dana upozorava da neke zemlje koriste problem sa lažnim azilantima kao izgovor da vrate vize zemljama Balkana i tako zadaju snažan udarac proširenju.
Andy McGuffie, portparol Delegacije EU, rekao je Srni da je odgovornost na liderima BiH, te je upozorio da EU neće biti njihova zamjena.
On je istakao da će narednih dana biti intenzivno nastavljene međusobne konsultacije vodećih političkih aktera u BiH, te da će EU pomoći.
“Obaveze koje su preuzeli politički lideri i institucije BiH u ‘mapi puta’ od juna 2012. godine, te nedavno u deklaraciji potpisanoj 1. oktobra, još nisu ispunjene. Oba dokumenta ostaju na snazi i lideri su dužni da što prije naprave iskorak u ispunjavanju tih obaveza”, poručio je McGuffie.
Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci, smatra da je glavni problem u tome što domaći politički lideri nemaju volje da naprave iskorak jer su i dalje “zakopani” na pozicijama iz devedesetih godina, što, kako kaže, građani, očigledno, podržavaju, jer ih i dalje biraju.
Drugi problem je, kako ističe, što BiH nema stratešku važnost za EU kao što su imale neke zemlje bivšeg sovjetskog bloka, a i Hrvatska i Srbija imaju veću važnost od BiH.
(NKP.ba)
