PODIJELI

Zanimljiv prikaz ekonomskog rasta zemalja Jugoistočne Evrope u posljednjih 38 godina turskog analitičara Sonera Cagaptaya izazvao je seriju komentara u državama našeg regiona.

U pomenutoj analizi navodi se kako je naša zemlja od 1990. godine zabilježila negativnu stopu ekonomskog rasta od jedan posto, Srbija je još gora s negativnih 11 posto. Hrvatska je napredovala s odličnih 58 posto, Slovenija još boljih 98 posto, a Turska nevjerovatnih 239 posto.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić uočava određene metodološke manjkavosti u samoj analizi, jer Svjetska banka nema potpune podatke za Kosovo, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

“Potrebno je čitavu mapu posmatrati razumijevajući njene metodološke manjkavosti, a koje se prije svega odnose na navedenih pet zemalja. Naime, broj stanovnika ovih zemalja se promijenio, naročito u vrijeme ratova iz devedesetih, što nije uključeno u ovu analizu. Zbog toga se najkvalitetniji zaključci mogu izvesti za ostale zemlje”, pojašnjava on.

Mapa pokazuje neke opće tendencije koje su jasne kroz različite izvještaje, a koji se prije svega tiču eksplozivnog rasta Turske, prije svega zahvaljujući liberalizaciji vlastite ekonomije.

“Malo je poznato da je zvanični ekonomski program AK partije, kao vodeće političke snage Turske, upravo fokusiran na razvoj snažne tržišne ekonomije kroz procese deregulacije, liberalizacije i ranijih privatizacija. Dodajmo pritom faktore relativno stabilne demokratije, NATO članstva i geografskog položaja te historijskog naslijeđa i jasno je zašto je Turska doživjela preporod u posljednjih nekoliko decenija”, dodaje.

Pored Turske, primjetna je visoka stopa rasta ekonomija Albanije i Slovenije.

“Kada je riječ o Albaniji, kao i Kosovu, potrebno je navesti da je riječ o zemlji s relativno niskom bazom za rast, tako da je on bio očekivan nakon otvaranja ove zemlje, uzimajući u obzir da nije bilo ratnih dešavanja na njenoj teritoriji. Do pada komunističkog režima, Albanija je bila jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope”, kazao je.

Čavalić dodaje kako mapa pokazuje da je Slovenija ultimativni pobjednik kada je riječ o izlasku iz bivše Jugoslavije. Mada raniji podaci pokazuju da je i u okviru bivše države bila najrazvijenija država i posmatrajući mapu postaje jasno zašto je Slovenija prva izašla iz bivše zemlje, dok je s druge strane Srbija bila najveći zagovornik njenog opstanka.

“Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ako prihvatimo metodološke nedostatke, potvrđuje se činjenica da rastemo, ali dovoljno sporo da građani ne osjete posljedice navedenog. U kontekstu mape i podataka na kojima se temelji, dva su razloga navedenom – ne tako niska baza u odnosu na Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru te činjenica da je BiH najveća žrtva ratnih dešavanja, naročito kada je riječ o privrednoj infrastrukturi”, pojasnio je.

Izuzev poratnih godina, kada smo ostvarivali dvocifrene stope rasta, ekonomija BiH uglavnom raste po stopama od oko 3 posto, koje su nedovoljne za značajniji ekonomski pomak.

“Ekonomija je usporena, toliko da su se doskora osjetili efekti svjetske krize iz 2008. godine. Ono što je bitno naglasiti jeste da naše perspektive, u odnosu na region, nisu jasne, i to prije svega što nemamo izvjesnost NATO članstva. Ulazak Crne Gore i Sjeverne Makedonije u NATO savez, predstavlja jasan indikator za ostvarivanje viših stopa ekonomskog rasta u budućnosti”, zaključuje u analizi za Klix.ba Admir Čavalić.

(NKP.ba)

PODIJELI