Na današnji dan prije 22 godine Sjedinjene Američke Države (SAD) su priznale Republiku Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu. SAD je tada bila jedna od prvih država koja je priznala nezavisnost i teritorijalni integritet BiH.

Skupština BiH je 15. oktobra 1991. godine donijela Akt o reafirmaciji suverenosti Republike Bosne i Hercegovine, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. BiH je nakon provedenog referenduma nezavisnost stekla 1. marta 1992. godine. Amerika je, zajedno za Evropskom zajednicom (EZ), odigrala ključnu ulogu u procesu priznavanja političkog subjektiviteta i očuvanju teritorijalnog integriteta Republike Bosne i Hercegovine.

Osim što su američki trupe doprinijele miru u BiH, brojni američki zvaničnici kao što je kongresmen Frank McCloskey, zalagali su se za okončanje rata u BIH cijelim tokom agresije. SAD su odigrale ključnu ulogu i u mirovnim pregovorima za BiH, koji su vođeni i potpisani upravo u američkom gradu Daytonu.

Angažman SAD-a u BiH nastavio se i nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, posjetom tadašnjeg predsjednika Billa Clintona BiH, 13. januara 1996. godine. Istog dana kada su priznale BiH, 7. aprila 1992. godine, SAD su priznale i Hrvatsku i Srbiju.

(NKP.ba)

Prvo ročište u slučaju tužbe 8.000 Srebreničana protiv države Holandije održano je danas pred Okružnim sudom u Den Hagu. Srebrenička udruženja su tužila ovu državu, jer holandski bataljon nije zaštitio žrtve u UN-ovoj zaštićenoj zoni 1995. godine. Presuda se očekuje 16. jula.

Član međunarodnog advokatskog tima koji zastupa Srebreničane, mostarski advokat Semir Guzin, po završetku ročišta za Klix.ba je kazao da je sve danas brzo prošlo, jer već mjesecima obje strane razmjenjuju tužbe i odgovore na tužbe.

“Danas su saslušane obje strane. Munira Subašić je u ime majki Srebrenice dala izjavu. Sud je odlučio da je po njemu stvar dovoljno raspravljena i najavio donošenje presude za 16. juli u deset sati sa mogućnošću da će tražiti neke nove podatke ukoliko budu potrebni. Također, ukoliko ne stignu uraditi presudu do tada, onda će odgoditi njeno donošenje za neki drugi rok”, kazao je Guzin.

Advokat Srebreničana kaže da nije bilo govora o bilo kakvoj nagodbi te da u ovoj fazi postupka ne može ni biti nagodbe. O tome se može govoriti u slučaju da sud donese presudu u korist Srebreničana.

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa je, također, nakon današnjeg ročišta za Klix.ba kazala da je svjedočila o onome što je vidjela i preživjela.

“Kazala sam i da su neke stvari neistinite koje je iznio branitelj Holandije. Uglavnom, očekujemo presudu za tri mjeseca. Ja se nadam da to neće biti politička presuda. Naši su advokati iznijeli sve činjenice, dali smo mogo podataka i ukoliko se bude postupak ponovo vodio nas deset ćemo svjedočiti. Advokati domaći i strani koji nas zastupaju kažu da su više nego zadovoljni”, kaže Subašić.

Srebreničani kažu da žele vjerovati u to da će sud donijeti jedinu ispravnu odluku, a to je ona, kako navode, koja ide u njihovu korist.

“Nadam se da neće biti zaštićen holandski bataljon, jer UN i njihove trupe su prisutni na drugim mjestima, pa možda postoji strah nekih zemalja da će im se ponoviti isto i da zbog toga neće željeti slati svoje ljude u mirovne misije ako presuda bude u našu korist. Bojim se da će se politika umiješati u to, a što se tiče ostalog, pravo je na našoj strani. Kazala sam danas sudijama da ih molim da donesu presudu lišenu utjecaja politike”, rekla nam je Subašić nakon izlaska iz sudnice.

Srebreničani su podnijeli tužbu Okružnim sudom u Hagu prije sedam godina protiv države Holandije, jer holandski bataljon u skolopu UN-a nije spriječio genocid u zaštićenoj enklavi Ujedinjenih nacija.

Predstavnici srebreničkih udruženja i još nekoliko članova nevladinih organizacija iz evropskih zemalja danas će održati i mirni protest ispred Međunarodnog suda u Hagu, a potom će se sastati sa glavnim tužiocem Sergeom Brammertzom. Kako nam je rekla Subašić, protest je organiziran zbog toga što neće biti revizije oslobađajuće presude Momčilu Perišiću.

(NKP.ba)

World of Wanderlust, blog posvećen putovanjima i turističkom istraživanju svijeta, čija je autorica provela nekoliko dana u našoj zemlji, u Blagaju, navodi deset razloga zašto bi turisti iz cijelog svijeta trebali posjetiti Bosnu i Hercegovinu.

U fotogaleriji pogledajte šta je autorica bloga zabilježila za vrijeme svoje posjete BiH.

Historiju Bosne i Hercegovine čini kompleksna mješavina kulture, religije i neosporive ljepote zelenila prirode i krovova raznovrsnih boja. Dok se većina medija fokusira na turbulentnu prošlost i granice države koje se neprestano mijenjaju, Bosna i Hercegovina kakvu danas vidimo je mnogo više od toga i predstavlja jedinstvenu destinaciju koja je možda jedna od najpodcjenjenijih država u Evropi, bez velikih gužvi turista u gradovima (još uvijek!). Ovo je deset razloga zašto turisti moraju posjetiti BiH, bolje prije nego kasnije:

Korak u prošlost

Bosna i Hercegovina ima nešto što se rijetko gdje pronalazi: nudi novo iskustvo gdje je moguće osjećati se kao da ste se vratili u prošlost. Ljudi voze sporije, povrće i bilje raste u vrtovima, zrak se čini čistijim, svako svakog poznaje, i odmah počnete cijeniti jednostavne stvari u životu.

Ljepota i epski krajolici

Bosna i Hercegovina ima sve: zelenilo krajolika, netaknutu prirodu, nevjerovatan pogled i krasne šume u kojima žive vukovi i divlje životinje. Na jugu ćete također naći malu obalu, s kristalno čistom vodom, ali većinu zemlje čini slikovit krajolik koji se mijenja na gotovo svakom koraku.

Dobri domaćini

Ono što sam odmah primijetila prilikom dolaska u Blagaj, u Hercegovinu, jeste najtoplija i najgostoljubivija dobrodošlica na koju sam naišla u Evropi, piše autorica bloga World of Wanderlust. Pansion koji je iznajmila u malom ribarskom naselju nalazi se 12 km od popularne destinacije, Mostara, a vodi je četveročlana porodica koja joj je poželjela dobrodošlicu kafom i čokoladom, a potom je i upoznala s okolinom. Autorica dodaje da je bila smještena u udobnoj sobi, gdje je svakog jutra dobivala doručak, te da su je domaćini za vrijeme njenog boravka često nudili kafom i slatkišima u poslijepodnevnim satima, a pomagali su joj i oko obilaska.

Budite aktivni

Bez obzira na to da li želite voziti bicikl, šetati ili plivati, u Bosni i Hercegovini sve to možete učiniti. Aktivnosti, naravno, zavise od vremenskih prilika, ali tokom cijele godine možete pronaći neku sportsku aktivnost u kojoj možete uživati. Autorica bloga je posjetila Bosnu i Hercegovinu u proljeće, idealno doba godine za istraživanje okoline bez mnogo turista i uz idealne vremenske uslove.
Sve je jeftino

Budžet je često glavna prepreka za putovanje, ali ako putujete u Bosnu i Hercegovinu možete zaboraviti na neprestano razmišljanje o novcu. Smještaj i hrana su jeftini, u poređenju s drugim evropskim zemljama. Dan vrlo lako možete provesti za 30-50 dolara.

Kvalitetna hrana

Ne samo da je hrana kvalitetna, nego su kvalitetne namirnice koje se koriste za proizvodnju hrane. Kad je pitala može li negdje naći organsku hranu, autorici bloga su se mještani nasmiješili i uvjerili je da je ovdje gotovo sva hrana organska. Možete probati sok od narandže, sočni paradajz, i sve drugo što vam padne na pamet.

BiH je centralna baza za istraživanje Balkana

Smještaj u blizini Mostara, u Blagaju, bio je odličan izbor zbog blizine zemalja i gradova. Iz Blagaja je lako otići u Mostar, Dubrovnik (Hrvatska) i Budvu (Crna Gora), što su mjesta koja autorica bloga preporučuje turistima da obavezno posjete.

Raznovrsnost

Sarajevska kultura, ljepota prirode i topla dobrodošlica u selima… Gdje god pogledate Bosna i Hercegovina je toliko raznolika i privlačna, tako da je veoma teško izdvojiti samo jedan aspekt u ovoj zemlji kao poseban.

Turizam je još uvijek u razvoju

Rat koji je završio 1995. godine je ostavio trajan utjecaj na turizam Bosne i Hercegovine. Bio je to strašan period u historiji zemlje, u kojem je više od 100.000 izgubilo živote tokom rata. Čak i danas se mogu vidjeti posljedice rata u cijeloj zemlji, s napuštenim zgradama, i rupama od metaka na zidovima. Ali ovo ne predstavlja sadašnjost BiH. Iz sezone u sezonu sve veći broj posjetilaca otkriva ljepotu koja se nudi i samo je pitanje vremena kada će turizam procvjetati. Sada je idealno vrijeme da posjetite BiH.

Posjetom BiH pomažete budućnost ove zemlje

Bosna i Hercegovina je imala turbulentnu prošlost i sada se teško riješiti te reputacije. Posjetom ovoj lijepoj državi ne samo da pomažete ekonomiju, nego i jačate turizam, budućnost i prosperitet zemlje. Bez sumnje, BiH je ponovo otvorila vrata turizma, koji neprestano jača, ali je država u mnogočemu podcijenjena, a ima mnogo toga za ponuditi. Sve to govori da su i turisti i lokalno stanovništvo na dobitku.

(NKP.ba)

Stoljećima se u brdima, potocima i rijekama srednje Bosne iskopavalo i ispiralo zlato. Svakako je među tim gradovima najpoznatija Fojnica, ali zlata ima i u Mačkarama kod Gonjeg Vakufa. Barem tako govore predanja, historijski dokumenti i istraživanja.

Nakon posljednjih najava da će Malezijci tražiti zlato kod Gornjeg Vakufa, kao i ranijih saznanja o zlatu kod Fojnice, srednju Bosnu ponovo trese zlatna groznica.

Austrijanci u bosanskim brdima

Hamza Bušatlić, jedan od najstarijih mještana zaseoka Voljevac u selu Privor kod Gornjeg Vakufa, sjeća se perioda kada su u ovaj kraj u potrazi za zlatom i drugim plemenitim metalima stizali Austrijanci.

“Imam 81 godinu i sjećam se da smo u rudnike zlata sklanjali stoku od vrućine. U tim rudnicima Austrijanci su kopali su živu i zlato”, kaže Bušatlić na početku razgovora za Klix.ba U Mačkarama nedaleko od ovog zaseoka postojale su i topionice gdje se topilo zlato koje je kasnije prodavano u Evropi.

“Izvozili su čisto zlato. Jedan stari rudar mi je pričao da je u rudnicima ostalo mnogo nakopanog materijala koji nisu izvukli”, sjeća se naš sagovornik. Mnogi su se u to vrijeme, dodaje, obogatili zahvaljujući zlatu i živi.

Tako gdje su nekada bili rudnici danas je postavljena tabla “Zabranjen ulaz. Opasno!”. Prije nekoliko mjeseci tu su boravili i predstavnici malezijske firme Glanz investment, a koja je dobila koncesiju na istraživanje i eksploataciju.

Kako je u razgovoru za portal Klix.ba kazao resorni ministar Sedžad Milanović, Malezijcima je dat rok od tri godine za istraživanje željeza i zlata na ovom području.

Sulejman Mašić, rudarsko-geološki inspektor u Vladi SBK kaže da je potrebno uraditi program istraživanja i da će Malezijci morati uložiti oko tri miliona prije nego li počnu kopati.

“Nemamo puno literature koja govori o rudnicima u ovom dijelu izuzev geoloških istraživanja”, kaže Mašić, pokazujući na zakopanu jamu čija dužina iznosi nekoliko kilometara.

Program istraživanja

Kad program istraživanja bude gotov, Malezijcima će se dati odobrenje za istraživanje.

“Zakonska procedura je izuzetno teška i dugotrajna što ne ide na ruku investitora. Da bi dobili koncesiju, prehodno moraju dobiti saglasnost Općinskog vijeća, Vlade SBK i Vlade FBiH. Jednostavno, procedura nije olakšavajuća okolnost”, pojašnjava Mašić. Cijeli projekt je, dodaje naš sagovornik, od interesa za Federaciju.

Da li će Malezijce zadesiti sudbina Austrijanaca koji su, prema predanju našeg sagovornika s početka priče, 12 godina bezuspješno tragali za zlatom, a da bi u 13. pronašli velike količine, pokazat će vrijeme. Stanovnicima Gornjeg Vakufa ostaje da vjeruju kako će “zlatna žila” i njima donijeti prosperitet.

(Klix/NKP.ba)