Dana 28. juna 1914. godine u Sarajevu se održavala vojna vježba, koju je Franc Ferdinand želio da posjeti. Iako mu je dato na znanje da u Sarajevu može doći do pobune, on je sa svojom suprugom ipak posjetio Bosnu i Hercegovinu.
Prilikom obilaska Sarajeva na njega je Nedeljko Čabrinović izveo neuspješan atentat bombom. Čabrinović je bacio bombu na povorku, ali je prijestolonasljednik odgurnuo bombu sa krova i ona je eksplodirala pred četvrtim automobilom u koloni te ranila 14 osoba . Prijestolonasljednik je odlučio nastaviti vožnju u otvorenom automobilu po gradu, da bi ga samo 20 minuta kasnije iz pištolja ubio atentator Gavrilo Princip, član tajne organizacije “Mlada Bosna”. Tom prilikom je ubijena iFerdinandova supruga Sofija, a bosanski namjesnik General Potiorek je ranjen.
Bio je to neposredni povod za početak Prvog svjetskog rata. Uslijedio je ultimatum Austro-Ugarske vladi Srbije, koju je smatrala neposredno odgovornom za atentat, a potom i objava rata. Danas je sigurno da je iza ubistva stajalo tajno udruženje unutar srpske vojske – Crna ruka, dok uloga srpske vlade u tome nije do kraja rasvijetljena.
Uprkos ultimatumu i zatim objavi rata Srbiji, malo je političara u Austro-Ugarskoj iskreno žalilo za Francom Ferdinandom, koji je svojim zamislima mogao ugroziti njihove pozicije. On ih je uspio razbjesniti i nakon smrti: plan da se nadvojvoda pokopa u carskoj grobnici, a njegova neprihvaćena supruga ne, propao je zbog njegove oporuke kojom je odredio da oboje budu sahranjeni u porodičnom dvorcu Artstetten.
U atentatu je učestvovalo sedam osoba raspoređenih po maršruti od polja gdje su se održavale vježbe do Gradske vijećnice – Mehmed Mehmedbašić, Vasa Čubrilović, Nedeljko Čabrinović, Cvetko Popović, Danilo Ilić, Trifko Grabež i Gavrilo Princip.
Svi atentatori su uhapšeni i suđeno im je od 12. do 28. oktobra 1914. godine.
U Sarajevu na mjestu gdje je atentator Gavrilo stajao u asfaltu su utisnute stope veličine njegovog stopala, koje su nestale nakon posljednjeg rata u BiH. Most kod kojeg se desio atentat na austrougarskog prestolonasljednika nosio je ime po Principu, a danas se, kao i nekada ranije, zove Latinska ćuprija.
Muzej posvećen atentatorima, nazvan “Mlada Bosna”, danas se zove Muzej Sarajevo 1878.-1918.
(NKP.BA)
