Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koju u općini Kalesija vodi Zijad Kulanić, ovih dana boravi na terenu kako bi obnovili uništene triangulacione tačke koje čine dio triangulacione mreže u BiH.
Radove obavljaju Suad Kulanić, uposlenik općinske službe za geodetske i imovinsko-pravne poslove, uz aistenciju Benjamina Hadžića, koji odrađuje pripravnički u pomenutoj službi.
Nažalost, trigonometrijska mreža u BiH je većim dijelom uništena, ponajviše zbog ljudskog faktora, odnosno nemara. Izuzetak nije niti područje općine Kalesija.
Ipak, Kalesija je počela sa obnovom trigonometrisjke mreže, odnosno tačaka koje se nalaze na području ove općine.
Riječ je o izuzetno važnom faktoru prilikom određivanja koordinata (X Y) i visine (H), pomoću kojih se kreiraju i topografske karte.
Od ovih triangulacionih tački ovise mnogi radovi u struci, jer sva mjerenja ovise o ovim tačkama.
Osnovne informacije o trigonometrijskoj mreži u BiH
Na teritoriju Bosne i Hercegovine postoji površinski neprekidna i geodetski određena trigonometrijska mreža I. reda. Sastoji se od trigonometrijskih tačaka koje su međusobno povezane u trokute prosječne dužine strane od 32 kilometra.
Osnovu za njeno postavljanje i određivanje činila je austrougarska triangulacija prvog reda, koju je bečki Vojno geografski institut djelomično razvio u drugoj polovici 19. stoljeća, na području Slovenije, Hrvatske, Vojvodine, Bosne i Hercegovine, Dalmacije i u primorskom dijelu Crne Gore.
Geografske koordinate i drugi podaci o tim trigonometrijskim tačkama preuzeti su iz kataloga „Die Ergebnisse der Triangulerunen des K. U K. Militar- Geographiscen Institut“, izdanih u Beču 1901. i 1902. godine. Završni radovi na oformljivanju trigonometrijske mreže I. reda obavljeni su od 1946. do 1949. godine. Radove su izvodili triangulatori Geografskog instituta JNA i Savezne geodetske uprave. U okviru trigonometrijske mreže prvog reda i oslanjanja na nju, radi osiguranja gustoće geodetske osnove, razvijene su mreže ostalih redova – drugog osnovnog, drugog popunjavajućeg, trećeg osnovnog, trećeg popunjavajućeg i četvrtog reda. Podjela mreže na redove izvršena je prema redoslijedu njenog razvijanja i u skladu sa osnovnim kriterijima za postavljanje i određivanje točaka u njoj.
Prilikom određivanja tačaka višeg reda vodilo se računa o zakrivljenosti Zemljine površine, dok su tačke nižih redova određivane na ravnini. Gustoća tačaka trećeg i četvrtog reda u Bosni i Hercegovini iznosi 1 tačka na 1,89 km2.
.
(NKP.ba)
