- Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zamrznulo je imovinu i finansijska sredstva 11 državljana BiH povezanih s terorističkim organizacijama tzv. Islamska država (ISIL) i Al-Nusra, provodeći obaveze koje proizlaze iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Za većinom sankcionisanih raspisana je i crvena potjernica Interpola na zahtjev vlasti Bosne i Hercegovine.
Odluke se odnose na zamrzavanje ekonomskih resursa i finansijskih sredstava osoba koje se dovode u
Na popisu je Nusret Imamović, rođen 26. juna 1971. godine u Kalesiji, koji se prije nekoliko godina našao na listi deset najtraženijih terorista u svijetu, te je pod sankcijama Ujedinjenih nacija, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Prema dostupnim informacijama, s porodicom boravi u Siriji duže od deset godina, piše Radio Slobodna Evropa.
Među sankcionisanima su i Muradif Hamzabegović, za kojeg se pretpostavlja da se nalazi u Siriji, te njegova supruga Sena Hamzabegović rođena u Tuzli, a nastanjena u naselju Husino, kojoj se sudilo zbog slanja novca u Siriju, ali je oslobođena jer Tužilaštvo nije dokazalo da je znala u koje se svrhe novac koristi.
Sud Bosne i Hercegovine osudio je Hamzabegovića u odsustvu 2013. godine na šest godina zatvora zbog krijumčarenja ljudi.
Na listi su i Hariz Mešanović, , rođen 4. januara 1967. u Tuzli, nastanjen u Kalesiji, te njegova dva sina, Adem i Meho, za koje se, također, pretpostavlja da se nalaze u Siriji.
Imovina je zamrznuta Emiru Ćelamu, rođenom 29. juna 1984. godine u Gradišci, a koji je nastanjen u Gornjoj Maoči u Srebreniku. kao i Aleksandru Ružiću, za kojeg se navodi da se pridružio terorističkim grupama u Siriji.
Pod sankcijama su se našli i Azur Karasuljić, te Edin Zukić, rođen 15. maja 1985. godine u Banovićima, gdje je i nastanjen.
Mjere se odnose i na Jasmina Grabusa, iz Brčkog koji je također u Siriji.
Vijeće ministara navelo je da odluke imaju preventivni karakter te su usmjerene na zaštitu sigurnosti Bosne i Hercegovine i ispunjenje međunarodnih obaveza države, uključujući obaveze prema MONEYVAL-u u vezi s izricanjem finansijskih sankcija za terorizam.
Istaknuto je da mjere ne predstavljaju utvrđivanje krivične odgovornosti niti prejudiciraju ishod bilo kojeg postupka pred nadležnim sudovima ili tužilaštvom.
Prema podacima obavještajnih i sigurnosnih agencija, iz Bosne i Hercegovine je tokom sukoba u Siriji i Iraku između 2012. i 2016. godine otišlo oko 300 državljana BiH, uključujući muškarce, žene i maloljetnike, te je u tim područjima rođeno više djece.
Veći dio odlazaka zabilježen je u ranim godinama konflikta.
Od tog broja procjenjuje se da je između 80 i više od stotinu osoba poginulo ili umrlo na ratištu, dok se nekoliko desetina vratilo u Bosnu i Hercegovinu, bilo privatno ili kroz organizirane repatrijacije.
Prema podacima iz 2025. godine, više od 100 državljana BiH, uglavnom žena i djece, boravilo je u kampovima i pritvorskim objektima u sjevernoj Siriji, bez jasno utvrđenog datuma povratka.
Bosna i Hercegovina je 2014. godine uvela posebne krivične odredbe koje kažnjavaju odlazak svojih državljana na strana ratišta za terorističke organizacije, uključujući organiziranje terorističkih grupa, pridruživanje stranim paravojnim formacijama i druga povezana djela.
Dosad je pravosnažno osuđeno više od 30 osoba za krivična djela povezana sa Sirijom i terorizmom, s izrečenim zatvorskim kaznama do osam godina zatvora u mnogim slučajevima.
Najviše ih je osuđeno na oko tri godine zatvora, u slučajevima sporazuma o priznanju krivnje ili zbog nedostatka dokaza za teže optužbe.
(RSE / NKP.ba)
