U hrvatskoj javnosti ne spominju se pretjerano problemi koji bi mogli nastati između BiH i Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula, izjavio je analitičar zagrebačkog Centra za mirovne studije Gordan Bosanac.
”Javnost je pogrešno okrenuta isključivo prema EU i 1. julu kada se očekuje ulazak u EU, ali također bez prevelikih očekivanja od samog ulaska, jer slike s brojnih uličnih demonstracija iz Cipra, Grčke, Španjolske, Slovenije kruže medijima u Hrvatskoj”, kaže Bosanac.
Navodi da su se tek nedavno pojavile vijesti i o efektu izlaska Hrvatske iz CEFTA-e čime će doći do carinjenja robe između BiH i Hrvatske. Dio privatnog sektora najavio je čak i preseljenje proizvodnje u BiH budući da je ekonomski isplativije prebaciti proizvodnju nego plaćati nove carinske stope.
”U javnosti se pojavio i niz bilateralnih problema između Hrvatske i BiH (imovina, granica, biračka prava i slično), ali ovome se nije pridavala prevelika pažnja, jer se vjeruje da ulaskom u EU Hvatska dobiva bolju pregovaračku poziciju koja će nam kasnije olakšati te pregovore. Naravno to je potpuno pogrešan pristup rješavanju problema”, smatra Bosanac.
Naglašava da je sada očito da će RH najvjerojatnije ući u EU s otvorenim bilateralnim pitanjima prema BiH. Hrvatski sabor, zbog konstantnog blokiranja procesa pregovora od Slovenije temeljenih na bilateralnim pitanjima, 2011. godine je donio Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti kojom se Hrvatska obavezuje da bilateralna pitanja sa susjednim zemljama neće koristiti u ometanju pretpristupnih procesa.
”Ta deklaracija je koliko-toliko garancija da Hrvatska neće raditi BiH probleme u procesu pristupanja. Problem je što je isti Sabor, također, puno ranije donio i kontroverznu Deklaraciju u domovinskom ratu koja je s puno opravdanog negodovanja dočekana u bosanskohercegovačkoj javnosti. Mislim da će se razvoj odnosa između dvije zemlje kretati između ove dvije deklaracije. Nedavna rasprava u hrvatskoj javnosti o ratifikaciji međugraničnog sporazuma BiH i RH savršeno je pokazala kako se bilateralna pitanja jako lako politiziraju s obje strane. To govori da, nažalost, dvije zemlje nisu dorasle rješavanju bilateralnih pitanja i da će ih teško riješiti bez europske perspektive. Zato mi se čini da bilateralna pitanja nikada neće biti samo bilateralna, već da će im se morati dati i EU dimenzija”, pojašnjava on.
U tom raspodjelu snaga RH će imati “jaču” pregovaračku poziciju jer će i sama biti članica EU.
Specifičnost do koje će doći po ulasku Hrvatske u EU jest i to da će dio građana BiH imati putnu ispravu s kojom će se slobodno moći kretati po teritoriju Europske unije i imati lakši pristup npr. obrazovnim institucijama unutar EU, dok će ostalim građanima to kretanje i pristup biti otežan.
Time se, smatra Bosanac, dodatno stvara podjela unutar građana BiH i u ovom slučaju treba biti na oprezu da se posjedovanje “europskog pasoša-putovnice” ne pretvori u elitizaciju dijela građana BiH.
S druge strane, ukazuje Bosanac, efekt ulaska RH u EU o pitanju građana BiH koji posjeduju i hrvatski pasoš pozitivno se odrazio na Hrvatsku na način da se napokon sustavno krenulo raščišćavanju popisa birača u Hrvatskoj kao i raščišćavanju mjesta boravka građana koji često budu prijavljeni na dvije adrese i time koriste beneficije obiju država.
”Uvođenje reda u ove baze podataka doprinjeti će jasnijoj slici i poziciji građana BiH hrvatske nacionalnosti”, kazao je analitičar Centra za mirovne studije iz Zagreba.
(NKP kalesijski.com)
