Na 31. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Kalesija, posljednjoj u 2015. godini, usvojen je Budžet za 2016. godinu.
Ova tačka dnevnog reda je izazvala višesatnu raspravu, ali je Budžet ipak usvojen.
Ipak, treba pomenuti da je Budžet podražlo “samo” 16 vijećnika, od njih 25 koliko je bilo prisutno na ovoj sjednici. Ovo je svakako važno naglasiti jer se Budžet za prethodne godine skoro uvijek usvajao jednoglasno.
Generalna ocjena većine vijećnika, među kojima je čak i doktor ekonomskih nauka, Muhamed Alić, jeste da je budžet loš.
Ipak, postoje stavke u budžetu koje “idu na ruku” velikom broju građana, što je, čini s ei razlog zbog kojeg je ovaj budžet i usvojen.
Pored izdavajanja 60.000 KM za gradsko mezarje, po prvi put je u budžet uvrštena i stavka pomoć majkama porodiljama, higijenski servis koji će se pozabaviti problemom pasa lutalica…
Najviše novca u 2016. godini, kada su u pitanju kapitalna ulaganja, budžetom je predviđeno za nastavak gradnje Gradske dvorane u Kalesiji.
Za nastavak gradnje Gradske dvorane je predviđeno 350.000 KM.
Podsjećamo, gradnja Gradske dvorane u Kalesiji je počela 2007. godine. Za izgradnju dvorane, koja je sa radom trebala početi još prije nekoliko godina, je do sada potrošeno 3,6 miliona KM, a za potpuni završetak radova je potrebno još najmanje 1,5 miliona.
Dakle, izgradnja dvorane, za koju je prvobitno predviđeno oko 3 miliona KM, će koštati više od 5 miliona KM.
Dvorana se može prodati, ali i dati pod koncesiju
Još od samog početka izgradnje Gradske dvorane mnogi su u Kalesiji bili skeptični.
Sadašnji predsjednik Kluba vijećnika SDP-a, Muhamed Osmanović, je prije osam godina predlagao da se dvorana gradi na lokaciji Gradskog stadiona, koji se nalazi na općinskom zemljištu, a da se stadion izmjesti izvan centra grada.
Ipak, do toga nije došlo, pa se dvorana počela graditi van centra Kalesije, ali i van očiju javnosti.
Gruba predviđana govore da će samo za održavanje ove dvorane, kada se ona završi, općinski budžet koštati nekoliko stotina hiljada KM.
Naravno, i ovo će zavisiti od broja uposlenih. Ukoliko se zaposli pet radnika (minimum), iz općinskog budžeta će se izdvajati više od 100.000 KM samo za plate, bez drugih izdataka za održavanje i rad dvorane.
Koliko se novca može vratiti u budžet (sportski događaji, koncerti, izdavanje prostora u sklopu dvorane…) ostaje pitanje za neku drugu analizu.
Vijećnik Mujo Mujkić je na jednoj od prethodnih sjednica upozoravao da se prilikom izgradnje dvorane, a naročito prilikom izgradnje krovne konstrukcije, nisu poštovale projektom previđene stavke.
Mujkić smatra da je ugrađeno manje materijala, i to u vrijednsti većoj od od 100.000 KM.
Prilikom rasprave o Budžetu za 2016. godini mnogi vijećnici su ukazali na stavku od 350.000 KM za nastavak gradnje Gradske dvorane. Već duže vremena vijećnici na sjednicama Općisnkog vijeća govore o ideji da se Gradska dvorana ujedini sa jednom od ustanova, Gradskom bibliotekom ili Bosanskim kulturnim centrom.
Čak postoji ideja da se dvorana proda, ili dodjeli pod koncesiju, kako bi Općina Kalesija, Budžeti svi građani imali barem nekakvu korist u narednim godinama od ovog projekta.
PROMAŠAJ STOLJEĆA
Najkonretniji prilikom rasprave o budžetu kada je u pitanju nastavak gradnje Gradske dvorane bio je Fikret Suljkanović.
“Ja ću glasati za budžet ovakav kakav jeste, jer imama usmenu garanciju da se novac predviđen za nastavak gradnje Gradske dvorane neće potrošiti u istu. Ja ću za ovom govornicom glasno poručiti da je izgradnja Gradske dvorane u ovim dimenzijama PROMAŠAJ STOLJEĆA.
Ukoliko se nastavi sa trošenjem budžetskih para za ovaj projekat ja sam spreman dati ostavku na mjesto vijećnika.” – rekao je Fikret Suljkanović.
Dodao je da se prodajom ili davanjem pod koncesiju može ostvariti bilo kakva korist za budžet i građane u narednom periodu.
“Moramo priznati grešku i odustati od ovoga, a ne ulagati pare koje nemamo. I ukoliko se dvorana završi, i u narednim godinama će koštati građane” – dodao je Fikret SUljkanović.
Također, Suljkanović je naveo sličan primjer općine Gradačac, koja je mnogo razvijenija od općine Kalesija, gdje su vijećnici prodali dvoranu, mnogo manjih dimenzija i sa mnogo manje uloženog novca za skoro duplo manju cijenu, kako bi spasili što se spasiti može.
I prethodnih godina su se mnogi gosti u Kalesiji čudili da se jedna mala Općina odlučila na ovakav, megalomanski, projekat.
Kako je na jednoj od prethodnih sjednica konstatovao jedan od vijećnika – “Izgradnja ovakve dvorane je prevelik zalogaj čak i za Budžet kantona”.
.
(NKP.ba)
