U Predsjedništvo Bosne i Hercegovine stigao je nacrt rezolucije Velike Britanije o Srebrenici o kojoj bi se Vijeće sigurnosti UN-a trebalo izjasniti 7. jula, četiri dana prije obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
Nacrt je i prije nego je objavljen podigao tenzije u BiH i regionu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je kako će se 18. juna u Sankt Peterburgu susresti s ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom od kojeg će zatražiti da Rusija stavi veto na usvajanje rezolucije o Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a. On je za srbijanske medije rekao kako će ovaj dokument dodatno podići tenzije u BiH.
Druga putanja
– Očigledno da neće biti zajedničkog stava u Bosni oko ovog dokumenta, koji ima za cilj da politizira tragediju i nametne kvaziistine o stradanjima u Srebrenici. Ako se teži pomirenju, zašto se ne spominje i 3.500 srpskih žrtava, također na prostorima oko Srebrenice, koje su stradale od Nasera Orića i njegovih ljudi, izjavio je Dodik, prenio je Tanjug.
U nacrtu rezolucije stoji, između ostalog, da se najoštrije osuđuju genocid, sva kršenja ljudskih prava i zloupotrebe međunarodnog humanitarnog prava te genocid u Srebrenici i poricanje genocida. Upravo tačka o osudi poricanja genocida za Dodika je sporna jer, po njemu, “ima za cilj da natjera sve sadašnje i buduće srpske političare da se iznova izvinjavaju”.
Sveučilišni profesor Slavo Kukić za Oslobođenje je izjavio da se “istina može pokušati zaustavljati, ali da nikad u povijesti nije bilo da je istina zaustavljena za sva vremena”.
– Ja bih se, na Dodikovom mjestu, takvoj rezoluciji pridružio, osudio one koji su Srebrenicu proizveli i na taj način skinuo ljagu sa jednog naroda zarad svaljivanja ljage na one koji su zločin počinili. Dodik očito bira drugu putanju. To može završiti čak i upotrebom prava veta Rusije u Vijeću sigurnosti. Vjerujem ipak da do toga neće doći, ali ako i dođe, time se istina ne može izbrisati, kaže Kukić. Dodaje da dogovora o rezoluciji u Predsjedništvu BiH neće biti.
Civilizacijski postupak
– Po ovome što se već sada može nazrijeti u reakcijama pojedinih članova Predsjedništva, jasno je da konsenzusa u Predsjedništvu BiH u vezi sa tom rezolucijom neće biti iz prostog razloga jer dio članova Predsjedništva zbog ambijenta u kojem se oni nalaze, čini sve da odgodi kolektivno priznanje onog što se u Srebrenici dogodilo, kaže Kukić.
Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović smatra da rezolucija treba da bude usvojena te da ona samo može doprinijeti daljem procesu saradnje u cijelom regionu.
– To bi bio jedan civilizacijski postupak. Ako UN nije bio u stanju da 1995. godine zaštiti zonu koju je proglasio zaštićenom, rezolucija bi bila neki minimum koji bi trebalo da učine, smatra Džaferović.
Sadržaj rezolucije o Srebrenici u cijelosti je jučer podržala i Stranka dijaspore BiH te očekuje da će je Vijeće sigurnosti UN-a usvojiti. Stranka navodi da britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici nije puko ponavljanje riječi genocid, kako to žele da prikažu pojedini političari iz RS-a.
(Oslobođenje/NKP.ba)
