Devet javnih preduzeća u Federaciji BiH u periodu od 2014. do 2016. godine zaposlilo je 2.282 nova radnika, od toga su 1.674 radnika primljena bez konkursa/oglasa, odnosno 73 posto.
Ured za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine proveo je reviziju učinka o temi “Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH”. Cilj revizije bio je ispitati postupak zapošljavanja u javnim preduzećima i uzroke nedovoljne transparentnosti prilikom zapošljavanja u javnim preduzećima u većinskom vlasništvu FBiH.
Revizijom je ispitan postupak zapošljavanja na uzorku od devet (9) javnih preduzeća i to: JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar, JP BH Telecom d.d. Sarajevo, JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar, JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, Hrvatska pošta d.o.o. Mostar, JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja Abid Lolić d.o.o. Travnik – Bila, Zavisno društvo Rudnik uglja Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje.
Pored navedenih javnih preduzeća, subjekti revizije bili su i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija (FMPiK) i Federalno ministarstvo energije rudarstva i industrije (FMERI), kao i resorna ministarstva koja imaju ovlasti u javnim preduzećima iz uzorka revizije te Federalni zavod za zapošljavanje (FZZ) nadležan za unapređenje zapošljavanja u FBiH.
Provedena revizija je pokazala da su u periodu 2014.-2016. godine, u devet javnih preduzeća iz uzorka, ukupno zaposlena 2.282 nova radnika, od toga je 73 posto, odnosno 1.674 radnika primljeno bez konkursa/oglasa. Rezultati revizije ukazuju da su javna preduzeća, u posmatranim godinama, intenzivno zapošljavala nove radnike te da se menadžment javnih preduzeća FBiH prilikom zapošljavanja najčešće odlučivao za nedovoljno transparentne načine zapošljavanja.
Najčešće korišteni i internim aktima propisani načini zapošljavanja bili su zapošljavanje kandidata na osnovu zaprimljenih individualnih prijava za posao, odnosno neposrednim izborom “poznatog kandidata”. Zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH rijetko se provodilo putem konkursa/oglasa, a revizija je konstatovala da ni ovaj način zapošljavanja nije zadovoljavao kriterije transparentnosti. Naime, objavljeni konkursi nisu sadržavali sve relevantne informacije potrebne tražiocu posla. Također, konkursna procedura nije bila zadovoljavajuća u pogledu kriterija, ocjenjivanja, rangiranja najuspješnijih kandidata, izbora kandidata i dokumentovanja konkursne procedure.
“Revizija je identifikovala više uzroka, koji su vezani za netransparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH, a posebno akcentira na neuređeni regulatorni okvir i neadekvatan nadzor, zbog kojega zapošljavanje u javnim preduzećima ostaje ‘zatvoreno’ za širu javnost. Izostala je i društvena odgovornost imenovanih osoba, koje u skladu sa datim javnim ovlaštenjima, imaju obavezu transparentnosti u obavljanju svih svojih dužnosti, pa tako i prilikom zapošljavanja. Provedeno istraživanje pokazalo je, da zbog netransparentnog zapošljavanja i nedovoljnog posredovanja u zapošljavanju, nisu pružene iste šanse svim licima koja traže posao”, upozoravaju revizori.
U predstudijskom istraživanju predmetne revizije prikupljeni su podaci o zapošljavanju kod 25 subjekata, od toga 18 javnih preduzeća, pet federalnih agencija i dva federalna zavoda. Rezultati predstudijskog istraživanja upućivali su da je zapošljavanje bez javnog konkursa bilo posebno izraženo u javnim preduzećima, zbog čega se revizija fokusirala na zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH.
Može i na preporuku: Masovno primani “poznati kandidati”
Revizijom je utvrđeno da zakoni koji regulišu rad, poslovanje i zapošljavanje u javnim preduzećima FBiH (Zakon o radu, Zakon o javnim preduzećima u FBiH, Zakon o privrednim društvima) ne propisuju obavezu javnog oglašavanja prilikom zapošljavanja radnika, niti uređuju način i postupak zapošljavanja.
Revizija cijeni važnim istaknuti da navedenim zakonima, nije uskraćena mogućnost zapošljavanja putem javnog oglašavanja. Naime, iako postojeća zakonska regulativa nije osigurala pretpostavke za transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima, važno je napomenuti da, usvojene deklaracije i konvencije za oblast zapošljavanja, Zakon o zabrani diskriminacije, antikorupcijska načela, te usvojeni strateški dokumenti, obavezuju menadžment javnih preduzeća na javnost rada i društvenu odgovornost prilikom obavljanja svih dužnosti, tako i u pogledu zapošljavanja.
“Ipak, zakoni kojima je regulisano zapošljavanje u javnim preduzećima nisu slijedili navedena načela, niti su ova načela predstavljala smjernice menadžmentu javnih preduzeća prilikom zapošljavanja, kao ni nadležnim institucijama za provođenje nadzora nad zapošljavanjem u javnim preduzećima”, navode iz Ureda za reviziju institucija FBiH.
Jedan od utvrđenih načina zapošljavanja, predviđen internim aktima javnih preduzeća iz uzorka, je zapošljavanje neposrednim putem, odnosno izborom poznatih kandidata. Obzirom da pravilnicima o radu nije obrazložen pojam “poznatog kandidata”, revizija je u razgovoru sa predstavnicima pojedinih preduzeća, tražila pojašnjenje, na koji način se zapošljava “poznati kandidat” i da li je taj način zapošljavanja transparentan.
“Nadležni u javnim preduzećima dali su različite odgovore, između
ostalog, reviziji je dato objašnjenje da ‘poznati kandidat’ može biti i osoba koju je neko preporučio. Pravilnicima javnih preduzeća je, takođe, predviđeno i zapošljavanje putem izbora zaprimljenih aplikacija, odnosno iz registra/baze aplikanata. Naime, pravilnicima o radu četiri javna preduzeća su odredila da se zapošljavanje može vršiti izborom iz pristiglih aplikacija. Jedno javno preduzeće nije odredilo pravilnikom ovaj način zapošljavanja, ali ga provodi u praksi. Način zapošljavanja putem izbora kandidata iz zaprimljenih prijava i baze/registra aplikacija, nije decidno uređen. Internim aktima nije predviđeno na koji način javna preduzeća obavještavaju nezaposlene osobe i zainteresovana lica da mogu svoje prijave za posao dostaviti na razmatranje javnom preduzeću. Takođe, nije predviđeno da se podaci o godišnjem planu zapošljavanja javno objavljuju”, navode revizori.
Analizirajući podatke, koje je dostavilo devet javnih preduzeća iz uzorka, u posmatranom periodu (2014.-2016.), ukupno je primljeno 2282 nova radnika, od toga 1674 radnika je primljeno bez konkursa/oglasa, odnosno 73 posto. Prema podacima dobivenim iz javnih preduzeća, zapošljavanje kandidata na osnovu pristiglih prijava, zastupljeno je u gotovo svim javnim preduzećima iz uzorka. Naime, radi se o zapošljavanju koje nije vršeno na osnovu javnog konkursa/oglasa, nego isključivo na osnovu individualnih prijava za posao, koje su stizale, kako su naveli sagovornici, različitim putem u javna preduzeća (protokol, e-mail, internet-stranice). Od devet preduzeća iz uzorka, samo ZD RU Gračanica d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje nije vršilo zapošljavanje putem pristiglih prijava.
Vlast lagala građane da se ne mogu zaposliti u javnim preduzećima zbog moratorija
“Važno je napomenuti da, većina preduzeća koja su vršila zapošljavanje na osnovu pristiglih prijava, na svojim internet-stranicama nisu pružala transparentne informacije o mogućnostima zapošljavanja putem prijava. U navedenim okolnostima, sva zainteresovana i nezaposlena lica nisu imala isti pristup informacijama, pa tako ni radnom mjestu. Osim nedovoljnih informacija o mogućnostima zapošljavanja, na ovaj način, javna preduzeća nisu objavljivala ni informacije, kada započinju postupak zapošljavanja, koja radna mjesta će popunjavati, koliko radnika imaju namjeru zaposliti, koje stručne kvalifikacije i slično. Takođe, nisu davali povratne informacije licima koja su poslala svoje prijave za posao, o statusu njihove prijave (da li je prijava razmatrana, da li je odbačena, da li će njihova prijava i dalje biti aktuelna, ili je potrebno da ponovo pošalju svoju prijavu za posao i sl.). Aplikantima je nepoznato npr. da JP BH Telecom razmatra samo prijave pristigle u posljednjih 12 mjeseci”, piše u izvještaju.
Revizijom je utvrđeno da su javna preduzeća vršila zapošljavanje i neposrednim putem, odnosno zapošljavanjem “poznatog kandidata”. Od devet preduzeća iz uzorka, tri preduzeća (JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Zavisno društvo RU „Abid Lolić“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje) su svojim internim aktima propisala i veliki broj zapošljavanja realizovala na ovaj način. Uvidom u dostavljene podatke, samo u ova tri javna preduzeća, u trogodišnjem periodu, neposrednim putem, zaposleno je cca. 870 radnika. U većini ostalih preduzeća iz uzorka, prilikom zapošljavanja pripravnika i stipendista, praktikovalo se zapošljavanje “poznatih kandidata”, odnosno nije se raspisivao javni konkurs/oglas za prijem u radni odnos.
“Analizom predmeta/dosjea primljenih radnika neposrednim putem (izborom odgovarajućeg/poznatog kandidata), utvrđeno je da su javna preduzeća, pri ovakvom načinu zapošljavanja, u prijedlogu za zapošljavanje, već navodila ime i prezime osobe koju namjeravaju zaposliti. Uz ime i prezime kandidata, nije bilo pojašnjenja, niti jasnih argumenata zašto se predlaže baš taj kandidat za zapošljavanje. Jedino što je navedeno u prijedlogu za zapošljavanje su podaci o tome, na koje radno mjesto se kandidat zapošljava, te da li ispunjava uslove stručne spreme”, navode revizori.
Provedena revizija je pokazala, da resorna ministarstva (FMPIK i FMERI), nadležna za devet preduzeća iz uzorka revizije, nisu u dovoljnoj mjeri nadzirala rad javnih preduzeća u segmentu zapošljavanja. Sagovornici revizije u nadležnim ministarstvima, naveli su da ne raspolažu informacijama o postupku zapošljavanja i načinu na koji se zapošljava u preduzećima iz njihove nadležnosti. Osim što ministarstva nisu upoznata kako preduzeća provode zapošljavanje u praksi, nemaju ni relevantne informacije o tome, kako je internim aktima uređeno zapošljavanje u javnim preduzećima.
“Saglasnosti na zahtjeve za zapošljavanje u javnim preduzećima, bez obzira da li su date od strane Vlade FBiH, ili su date od resornog ministarstva, ne sadrže nikakve zahtjeve/instrukcije u pogledu načina i postupka zapošljavanja, kako bi se osigurala transparentnost i dostupnost informacija svim tražiocima posla. Takođe, u ovim saglasnostima nikada nisu davane sugestije javnim preduzećima da se zapošljavanja realizuju uz posredovanje službi za zapošljavanje. Ovakav način davanja saglasnosti na zapošljavanje u javnim preduzećima, bio je netransparentan za širu javnost, s obzirom da se korespodencija, o davanju saglasnosti za zapošljavanje, odvijala isključivo između javnog preduzeća, resornih ministarstava i Vlade FBiH. Nezaposlena lica i šira javnost raspolagali su samo informacijama o tome da je na snazi moratorij na zapošljavanje, odnosno da nemaju mogućnost zaposliti se u javnom sektoru dok traje moratorij (koji se kontinuirano produžavao). Međutim, revizija je konstatovala da su u posmatranim godinama revizije, javna preduzeća stalno vršila zapošljavanje neovisno o moratoriju. Javna preduzeća nisu ni bila sigurna u kojim periodima se moratorij odnosio na njih, niti ko je nadležan za davanje saglasnosti na zapošljavanje (Vlada FBiH, resorno ministarstvo ili su oslobođeni od traženja saglasnosti)”, navode revizori.
Kompletanu reviziju učinka na temu “Transparentnost zapošljavanja u javnim preduzećima FBiH” pročitajte ovdje.
(Klix/ NKP.ba)
