Kantonalna Vlada pozvala je direktore i članove komisija za prijem u škole da svoj posao rade zakonito i profesionalno, ali garancija da će tako biti nema.
Škole se moraju prestati tretirati kao ratni, odnosno stranački plijen, te im treba omogućiti rad na profesionalnoj osnovi, od čega bi profitiralo cijelu društvo, posebno učenici. Ovo je kazao ministar za boračka pitanja u Vladi TK-a Fahrudin Skopljak, nakon što je Vlada po njegovom zahtjevu uputila preporuku direktorima osnovnih i srednjih škola da u toku aktuelnih konkursa za prijem nastavnika osiguraju zakonito i profesionalno provođenje postupka prijema uposlenika, piše Oslobođenje.
Izmjene pravilnika
Upućivanje ovakve preporuke uslijedilo je nakon desetina pritužbi pripadnika boračkih populacija, koji su se žalili da su njihova djeca diskriminisana tokom prijema u škole. U ovom kantonu je već godinama prisutno neosnovano, a vrlo često i stranački diktirano favoriziranje pojedinih kandidata, pogotovo tokom intervjua, koji je ujedno i presudan tokom primanja nastavnika.
Ono što izgleda kao puka formalnost, s obzirom na to da preporuka, čak ni kada dolazi od jedne vlade, nije obavezujuća, u ovom trenutku je jedino što se moglo uraditi, kazao je Skopljak. Prema zakonima o osnovnom i srednjem obrazovanju, pravilnik koji uređuje pravila upošljavanja donosi isključivo ministar obrazovanja, bez mogućnosti intervencije na sjednicama Vlade.
„Pravilnik donosi isključivo ministar obrazovanja. Ni ja kao ministar ni bilo ko drugi u Vladi, čak ni premijer, nema zakonsku osnovu da o tome i raspravlja. Ono što je sigurno jeste da pravilnik treba mijenjati i mi smo na kolegiju Vlade rekli da će se narednim izmjenama zakona ugraditi da Vlada daje saglasnost na pravilnik. U sadašnjem pravilniku ima dovoljno mehanizama koji osiguravaju da članovi boračkih porodica nisu privilegovani“, smatra Skopljak.
Pomenuti pravilnik je godinama sporan, a odredba kojom je predviđeno da intervju nosi najviše bodova u postupku ocjene aplikacije povod je za priču o tome kako Vlada i Ministarstvo obrazovanja na ovaj način u stranački podijeljenim školama njeguju korupciju i nepotizam. Ovim pravilnikom raspon bodova na intervjuu je od 3 do 9 i upravo tu je i otvorena mogućnost za manipulacije. S obzirom na to da ne postoje jasno određeni kriteriji za ocjenjivanje kandidata na intervjuu, te da su pitanja vrlo često uopštena i nemaju veze sa strukom, komisiji je ostavljena mogućnost da podobnog kandidata ocijene sa 9, odnosno sa 3 boda.
„Ovim pravilnikom se upošljavaju i čistačice i to je jedina ocjena koju one imaju. Sad mene interesuje, kakva se to pitanja postavljaju, recimo, čistačicama, i na osnovu čega se jednoj da ocjena 3 a drugoj 9. U najmanju ruku, to je sumnjivo i to treba mijenjati“, ističe Skopljak.
Prijem na određeno
Upravo zbog ovakvog načina ocjenjivanja, nedavno je održan i protest nastavnika koji su tražili izmjene bodovanja. Za isto se zalaže i kantonalni Sindikat obrazovanja, koji insistira da se u prvi plan stavi radni staž, a ne subjektivna ocjena na intervjuu. Podsjećamo, otvoren je konkurs za prijem 1.605 nastavnika i profesora u osnovnim i srednjim školama. Na određeno vrijeme, odnosno od septembra ove do jula naredne godine, trebalo bi biti primljeno 1.320 nastavnika, dok bi na neodređeno trebalo biti primljeno njih 285.
(Oslobođenje/ NKP.ba)
