Tuzlanski kanton je do kraja ove godine trebao imati 100 hiljada novih radnih mjesta. To je bio cilj razvojnih strategija, koje su dobro plaćene budžetskim novcem, a nikada nisu realizovane.
Umjesto strategija, koje su trebale da riješe ogromnu nezaposlenost i višemilionski deficit, vlast se bavila rekonstrukcijama i prekompozicijama. Sead Čaušević u istom mandatu dva puta je bio premijer. Vladu je rekonstruisao četiri puta. I to je jedino što je za protekle tri godine uradio. Imenovanja, smjene i razrješenja njegov su najveći talent. Kaže kako mu je želja da rekonstrukcija Vlade bude minimalna pošto nema mnogo vremena do kraja mandata. A do kraja mandata još je godinu dana. Posljednja smjena tri ministra iz NSRzB-a i BPS-a najvjerovatnije nije kraj priče o rekonstrukcijama. To je jedino što Čaušević i zna raditi. On se ne bavi crnom ekonomskom statistikom ovog kantona, više od 100 hiljada nezaposlenih i višemillionskim budžetskim deficitom. “Gubljenje radnih mjesta, neisplata primarne poljoprivredne proizvodnje, deficit od 105 miliona. Sve su to problemi koje Vlade želi ovim zataškati”, tvrdi Senad Alić, predsjednik Kluba SDA u Skupštini TK-a.
Muris Bulić, projekt-menadžer CCI-ja, ističe kako su, bez ove posljednje, smjene vlasti koštale preko 500 hiljada maraka. Samo jedna sjednica Skupštine, kaže on, košta 10 hiljada maraka, a tu su i smijenjeni ministri koji su “na bijelom hljebu”. Blizu pola miliona maraka Tuzlanski kanton dao je za razvojne strategije od 2008.-2013. godine. Sve su uredno finansirane iz kantonalnog budžeta, ali nikada nisu realizovane. Kupile su prašinu u Čauševićevoj vladi. “Te strategije u većini slučajeva su ostale u ladicama ministarstva. Strategija zapošljavanja TK-a je plaćena 30 hiljada maraka, radio ju je Ekonomski fakultet. Strategija poljoprivrede plaćena je 140 hiljade maraka. Izrada Strategije razvoja TK-a negdje koštala je oko 240 hiljada maraka”, kaže prof. dr. Bahrija Umihanić, sa tuzlasnkog Ekonomskog fakulteta. One su na efikasan način trebale da dugoročno riješe nezaposlenost. Umihanić objašnjava kako je predviđeno da se u petogodišnjem periodu otvori 20 hiljada novih radnih mjesta – to bi značilo da bi TK u 2013. godini trebao imati 100 hiljada novih radnih mjesta, ali dogodilo se suprotno. Suprotna je i situacija u budžetu. Umjesto suficita, do kojeg bi dovele strategije, danas imamo deficit, i to veći od 100 miliona maraka. Čauševićeva vlada je dokazala da se može i bez bilo kakvih strategija.
(NKP.ba/ Federalna.ba)
