Zloupotreba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica, pogađaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje. Prate je i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti nanoseći ogromnu štetu, kako pojedincu koji je ovisan, tako i porodici, te cijeloj društvenoj zajednici.
Generalna skupština UN-a proglasila je 26. juni Međunarodnim danom borbe protiv zloupotrebe droga i nezakonite trgovine drogama, kao izraz svoje odlučnosti jačanja djelovanja i saradnje u borbi protiv zlouporabe i trgovine drogama.
Cilj je međunarodno društvo bez droga. Takođe, tada je započela je i Anti-drogs kampanja sa sloganom „Da li droga kontroliše vaš život? Vašu zajednicu? Za droge nema mjesta“.
Cilj te međunarodne kampanje je podizanje svijesti o velikim problemima i štetnim posljedicama koje zlouporaba opojnih droga donosi pojedincima, osobito mladim ljudima, kao i cijelom društvu te potaknuti sve na što uspješnije aktivnosti u preveniranju, otkrivanju i sankcioniranju. Niko nije siguran u društvu u kojem droga preuzme kontrolu. Kako droga kontrolira ovisnika i njegovo tijelo, tako nezakoniti uzgoj i prodaja droga mogu kontrolirati i čitave zajednice putem mreža kriminalnih organizacija.
BiH je, s obzirom na svoj geostrateški položaj, tranzitna zemlja preko koje se opojne droge krijumčare na putu između zemalja proizvođača i zemalja potrošača. Time je BiH i zemlja sa velikim rizikom za širenje zloupotrebe opojnih droga i kriminala koji se međusobno prožimaju.
Kako u BiH ne postoji jedinstven metodološki sistem evidentiranja i praćenja u oblasti zlouporabe opojnih droga, mogu se raditi procjene broja korisnika opojnih droga. Sporadična istraživanja daju približne procjene po kojima se BIH ne razlikuje mnogo od zemalja u okruženju. Prema tim procjenama u BiH ima oko 7 500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH 4900.
Neprecizni su podaci o broju onih koji eksperimentiraju s dogama ili ih uzimaju na drugi način. Najčešće korištena droga je marihuana, koju koristi 7-25 % adolescenata, a procent ovisi o uzrastu, sredini u kojoj žive, spolu…
Otprilike, 16.godina je dob prvog uzimanja droge. Eksperimentiranje s alkoholom započinje već ranije. Alkohol je poguban, i nažalost, preveniranju ovisnosti o alkoholu se ne pridaje dovoljno pozornosti, iako se zna da je to polazna točka za druge ovisnosti.
Zabrinjavajući je podatak da oko 17 % opijatskih ovisnika i oko 40 % neopijatskih živi s partnerom i djetetom. Djeca koja žive s roditeljima ovisnicima nemaju zdravo odrastanje. Veliki problem je i pojava novih opijata na tržištu koji još nisu uvršteni na listu zabranjenih supstanci u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.
.
(NKP.ba)
