S kolikom se besparicom bore bh. građani najbolje pokazuje podatak da kupuju i po 150 grama mesa!
Vakuum u novčanicima, u kombinaciji sa često paprenim cijenama, uticao je na to da nam, na primjer, teletina i jagnjetina u tanjirima češće služe kao začin, a ne kao glavno jelo.
Trgovci na tržnicama kažu da građani kupuju, recimo četiri jajeta, kao i jednu jabuku ili dva limuna, što dovoljno govori o finansijskoj dubiozi u kojoj se nalazimo, pišu Nezavisne novine.
U banjalučkim mesnicama kažu da građani kupuju i po 150 grama mesa, jer više novca nemaju, a slično je stanje i u tržnim centrima.
‘Nažalost, primjetna je slabija kupovna moć naših građana i kupaca. Po pravilu, kupci danas kupuju količinu za jedan obrok, dakle, puno manje nego inače. Najmanje količine zabilježene u našoj prodaji su 200 grama faširanog mesa, ili pak nekoliko komada piletine’, kaže Željka Bajramović iz marketinga jednog trgovačkog lanca.
Trgovci kažu da je u posljednjih nekoliko godina došlo do promjena u kupovnoj moći i navikama stanovništva. Evidentno je da danas kupci više prate akcije i pomnije planiraju svoje kupovine.
‘Prilikom kupovine mesa i mesnih prerađevina, kupci se češće odlučuju na kupovinu manjih količina. Međutim, broj kupaca u trgovinama konstanto raste, tako da možemo da zaključimo da stanovnici kupuju češće, a u manjim količinama, jer ne bilježimo značajnija odstupanja u poređenju sa prošlom godinom’, ističu u drugom trgovačkom lancu u Banja Luci.
Ipak, ima i onih koji tvrde da u njihovim maloprodajnim objektima nije primijećena manja kupovina mesa u odnosu na prethodni period.
‘Kod nas su redovne cijene mesa u odnosu na raniji period niže. U našim objektima potrošači svakodnevno mogu da kupe određene vrste mesa po akcijskim cijenama’, kaže Tamara Kovačević, marketing menadžer u u jednoj kompaniji.
Ombudsmani za zaštitu potrošača u BiH i te kako su ustanovili da se kriza odrazila i na kupovinu hrane životinjskog porijekla.
‘Najbolji pokazatelj krize jeste smanjena kupovna moć potrošača koja se, između ostalog, ogleda i u kupovanju manjih količina pogotovo onih namirnica koje su malo skuplje. Takav je slučaj i sa mesom, koje se sve češće koristi kao začin, tako da se i kupuje u malim količinama’, precizira Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača u BiH.
Odranije je poznato da stanovnik BiH godišnje u prosjeku pojede najmanju količinu mesa, u poređenju sa građanima evropskih zemalja. Dok građani BiH godišnje jedu 21,3, stanovnik u EU za 12 mjeseci potroši čak 77 kilograma mesa.
Posljednjih godina piletina se najviše servira na trpezama u BiH, zato što je ona i najjeftinija.
Trešnje na komad
Kada je kupovna moć građana u pitanju, slično je stanje i u regionu pa tako trgovci na novosadskoj pijaci prodaju trešnje na komad.
Identična je situacija i na drugim gradskim tržnicama u regiji, gdje građani masovno kupuju sve manje količine voća i povrća, jer nemaju novca da se kući vrate s punim kesama.
(NKP kalesijski/ MOJ Portal)
