VEZANA VIJEST
– Delegacija BiH na plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a
Kemal Ademović –
OBRAĆANJE U DEJTONU
Prioriteti BiH i put euroatlantskih integracija 30 godina nakon
Dejtonskog mirovnog sporazuma
Završeno je proljetno zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO-a, koje je ove godine održano u Dejtonu s ciljem obilježavanja 30. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH. Višednevni događaj okupio je brojne međunarodne i domaće zvanice i obuhvatio brojne aktivnosti o kojima smo izvještavali bh. javnost proteklih nekoliko dana.
Na Stalnom komitetu Parlamentarne skupštine NATO-a, na kojem inače nemamo mogućnost prisustvovati, dobili smo priliku da učestvujemo i da se obratimo delegatima Skupštine.
Šef delegacije, Kemal Ademović, je u obraćanju Skupštini NATO-a, održanoj 25. maja, između ostalog obavijestio i o aktuelnoj političko-sigurnosnoj situaciji i političkim odnosima u BiH.
- Obraćanje Kemala Ademovića prenosimo u cjelosti
Poštovani predsjedavajući Perestrello,
poštovani dopredsjedavajući,
uvaženi delegati Parlamentarne skupštine NATO-a,
dame i gospodo,
hvala vam za poziv da se obratim Stalnom komitetu.
Posebnu zahvalnost upućujem kongresmenu Turneru za dobrodošlicu i doček u Dejtonu.
Pozdravljam vas u ime Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina je napravila veliki iskorak u ovih 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. To se desilo zahvaljujući našim prijateljima i današnjim domaćinima, Sjedinjenim Američkim Državama, koje su zajedno sa Saveznicima uložili velike napore da se rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine zaustavi. Zahvaljujući vama mi već 30 godina živimo u miru.
U ove tri decenije mira Bosna i Hercegovina je preduzela značajne korake da ostvari svoja dva najznačajnija vanjsko-politička prioriteta: punopravno članstvo u NATO Savezu i Evropskoj uniji. Na tom putu smo proveli brojne reforme gradeći jake institucije, posebno u oblasti odbrane i sigurnosti. Danas jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine doprinose miru u misijama širom svijeta.
Međutim, zbog malignog Ruskog uticaja politička, ustavna, a danas i sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini je sve više ugrožena. Od 2009. godine i zahlađivanja odnosa na relaciji Rusija i NATO u Bosni i Hercegovini počinje zaokret u procesu NATO integracija i tiha destabilizacija Bosne i Hercegovine.
Od zaključaka u Skupštini jednog entiteta u Bosni i Hercegovini 2009. godine, Narodna skupština Republike Srpske, na inicijativu predsjednika tog entiteta Milorada Dodika, do danas je usvojila ne samo dorađene zaključke već i anti-ustavne zakone koji potpuno derogiraju sve ono što smo izgradili u ovih 30 godina. Prije svega, institucije Bosne i Hercegovine poput Ustavnog suda BiH, Suda i Tužilaštva BiH, te državnih policijskih agencija, koje smo izgradili kroz zajednički donešene odluke u Parlamentarnoj skupštini BiH, danas su na direktnom udaru institucija entiteta koji svojim odlukama zabranjuje njihovo djelovanje u tom entitetu.
I pored toga što je predvodnik secesionizma, Milorad Dodik, koji se do sada šest puta sastao sa Vladimirom Putinom od početka Ruske agresije na Ukrajinu, prvostepeno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, institucije entiteta pod njegovim uticajem odbijaju provesti sudske naloge pa čak demonstriraju i oružanu prijetnju državnim policijskim agencijama u slučaju hapšenja Milorada Dodika. Čak štaviše, Milorad Dodik, suprotno odlukama Ustavnog suda BiH da su prirodni resursi i rudna bogatstva u vlasništvu Bosne i Hercegovine i da su u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, nudi rijetke minerale Rusiji i drugim državama, a zauzvrat traži podršku secesiji tog entiteta, što je i izjavio u povodu 30 godina Dejtonskog mirovnog sporazuma na posebnoj sjednici NSRS prije svega nekoliko dana (20.5.2025.).
Bosna i Hercegovina danas treba pomoć u okupljanju jakih demokratskih snaga koje će raditi na ispunjavanju uvjeta za članstvo u Evropskoj uniji, te jačanju funkcionalnosti i efikasnosti institucija BiH koje su trenutno na udaru. Danas nije vrijeme da pod direktnom prijetnjom Ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini podliježemo reviziji ili modeliranju Dejtonskom mirovnog sporazuma po želji pro-ruskih secesionista. Dopune i izmjene Ustava BiH koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma će se vršiti u procesu pregovora BiH za članstvo u Evropskoj uniji, gdje slijedi usklađivanje pravne stečevine poštujući odluke Evropskog suda za ljudska prava koji je tačno naznačio šta treba raditi kako po pitanju Ustava BiH tako i izbornog sistema.
Najveći prioritet za Bosnu i Hercegovinu u ovom momentu jeste obračunati se sa pokušajem secesionizma na način da se institucijama Bosne i Heregovine da puna podrška međunarodnih sigurnosnih snaga, poput EUFOR-a, da u okviru svojih Dejtonskih ovlaštenja osiguraju mir i stabilnost.
Drugo, potrebna je snažnija podrška za dvije najznačajnije institucije za očuvanje pravne sigurnosti u Bosni i Hercegovini, a to su Ustavni sud BiH i Visoki predstavnik međunarodne zajednice, jer su oni jedini ovlašteni po Dejtonskom mirovnom sporazumu da stave van snage secesionističke zakone NSRS-a i da pokrenu ili primijene mjere za kažnjavanje odgovornih osoba za takva djela. Iz tog razloga su do sada najveći napadi secesionističkih snaga i bili na ove dvije institucije, zbog čega je Sud BiH raspisao potjernice kako za Miloradom Dodikom tako i za predsjednikom NSRS i predsjednikom Vlade RS za krivično djelo napad na ustavni poredak. Nakon toga, Bosna i Hercegovina može nastaviti svoj reformski euro-atlantski put u saradnji sa demokratskim i pro-reformskim snagama u entitetu RS koji danas nisu u stanju da se sami odupru očigledno jakoj Ruskoj podršci secesionističkom režimu Milorada Dodika koji u jednom dijelu Bosne i Hercegovine želi napraviti Rusku enklavu.
I na kraju, na tridesetu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma želim vam se zahvaliti za svu vašu podršku koju ste do sada dali u očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine i na očuvanju 30 godina mira za koji su živote dali mnogi građani Bosne i Hercegovine, ali i vaši hrabri borci koji su učestvovali u uspostavljnju i očuvanju mira u Bosni i Hercegovini.
Neka živi mir svugdje u svijetu!
(NKP.ba)
