Dva monumentalna i dijelovi još desetak srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika na brdu u Hrvatima kod Banovića potvrdili su pretpostavku da je i s ove strane Konjuha uz rijeku Oskovu postojalo naselje prije 1460. godine, odnosno prije dolaska Osmanlija.
Lokalitet koji u narodu nosi ime Mramorje nekad je bilo veliko bogumilsko groblje. Potvrdili su to stručnjaci Zavoda za korištenje i očuvanje kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona koji su obišli ovaj lokalitet.
– Ja sam znao da ovdje mora biti stećaka, jer etimologija imena ovog lokaliteta govori o mramornom kamenju. Većinu nekropola koje imamo u Bosni i Hercegovini narod i danas zove mramorjem, mramorovima, mramornim kamenjem, kaže Rusmir Djedović, stručni saradnik Zavoda.
Po njegovom mišljenju cijelo naselje Hrvati u svom imenu i imenima pojedinih zaseoka krije niz zanimljivih toponima koji mogu biti zanimljivi lokalnim istraživačima. Osim Mramorova, koji su sad privatni posjedi i njive tu su i brdo Kičma i lokalitet Čaršija, a nedaleko uz rijeku Oskovu je i još jedna nekropola. Radi se o stećcima koji su pronađeni tokom radova u blizini hotela Zlača, te su potom odneseni u Živinice. Oni su zahvaljujući inicijati građana Banovića vraćeni i prema najavama iz preduzeća Zaštićeni pejzaž Konjuh uskoro će biti postavljeni na mjesto odakle su prije nekoliko godina ukonjeni građevinskim mašinama.
– Mi pratimo put stećaka iz Zlače i kako nas je obavijesto direktor Zaštićenog pejzaža Enes Modrić oni se još nalaze u barutnom magacinu Rudnika mrkog uglja. Uz podršku Općine Banovići uskoro će ponovo biti tamo gdje su i pronađeni. Mi ćemo pomoći da se očiste i ova dva velika stećka u Hrvatima. Evidentirat ćemo njihovo postojanje u zvaničnoj literaturi i dokumentima i detaljnije proučiti cijelu nekropolu, kazao je prilikom obilaska lokaliteta Mramorovi direktor Zavoda za korištenje i očuvanje kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Benjamin Bajrektarević.
Stećak u Banovići Selu nije jedini na području ove općine
Banovići su ime dobili upravo po najstarijem pisanom dokumentu – natpisu bosančicom na stećku Božička Banovića u Banovići Selu koji se nalazi na tentativnoj listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
No dosad nisu imali zvaničnu potvrdu za postojanje još najmanje dvije srednjovjekovne nekropole na području ove općine. Postojanje nekropole u Hrvatima potvrdio je prije više od dvije godine Salih Kulenović doktor etnoloških nauka i profesor Univerziteta u Tuzli, kad je s dr. Murisom Osmanagićem bio u posjeti Banovićima.
Prema tvrdnjama mještana tada je kazao da su ovi spomenici vjerovatno i stariji od stećka po kojemu je ovaj rudarski grad dobio ime, te ako se to i naučno potvrdi u potpunosti bi se mogla promijeniti poznata historija ovog kraja.
Međutim, stručnjaci iz kantonalnog Zavoda kažu kako se bez detaljnog istraživanja ne može reći jesu li zaista ovi stećci stariji.
– Oni su pomijerani. Na njima ne vidimo ukrase i natpise. Možda ih i nema. Veliki stećci su najvjerovatnije nekad u prošlosti sklonjeni s mjesta gdje je sada makadamski put. Zbijeni su i sakriveni gustim rastinjem. Trebat će dosta vremena da se pronađe gdje su prvobitno bili postavljeni i šta se krije ispod njih, mišljenja je direktor Bajrektarević.
Tuzlanski kanton obiluje ovim jedinstvenim srednjovjekovnim spomenicima
Prema istraživanjima Društva geografa Tuzlanskog kantona, najviše srednjevjekovnih nekropola u ovom području je upravo u podnožju Konjuha. S Kladanjske strane ima ih čak 63 sa više od šest stotina pojedinačnih stećaka, a na području Živinica je oko 30 nekropola sa 305 zasad otkrivenih stećaka. U Banovićima su navodno 4 nekropole sa ukupno 13 stećaka. I ostatak Tuzlanskog kantona bogat je ovim jedinstvenim bosanskim spomenicima kulture. Kalesija ima 38 lokaliteta sa 428 stećka. U Gradačcu su 3 lokaliteta sa 6 stećaka. Ima ih i na području Gračanice, Sapne i Teočaka, a u Srebreniku u kojemu se nalazi i Tvrđava kraljevske porodice Kotromanić očuvane su samo 3 nekropole sa ukupno 5 stećaka.
Azra Mešić, RTVTK
(NKP.BA)
