• Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav oblik trgovine, iako inovativan i prilagođen digitalnom dobu, trebao pratiti zakonske okvire kao i svaka druga prodaja.

Sigurno ste barem jednom, skrolajući Facebookom u večernjim satima, naišli na live prenos u kojem neko iz dnevnog boravka, skladišta ili improvizovanog studija podiže majicu pred kameru i govori: “Broj 36, Zara, deset maraka, ko prvi napiše komentar pišemo mu”.

Komentari se nižu brže nego što “online prodavačica” stigne izgovoriti cijenu, a artikli nestaju u nekoliko sekundi.

Dobrodošli u svijet live prodaje – novog digitalnog buvljaka koji sve brže osvaja društvene mreže u Bosni i Hercegovini.

• Live prodaja putem Facebooka posljednjih mjeseci doživljava pravi procvat.

Umjesto klasičnih oglasa i fotografija, prodavači se odlučuju na direktan prijenos uživo, gdje pred publikom pokazuju komad po komad odjeće – najčešće polovnu, ali brendiranu robu poput H&M-a, Zare i drugih popularnih marki.

• Princip je jednostavan: ko prvi u komentar napiše veličinu i cijenu proizvoda – njegov je. Nakon toga slijedi dogovor putem inboxa, o načinu plaćanja i isporuke.

Za mnoge kupce, upravo ta dinamika i osjećaj “utrke” čine kupovinu uzbudljivijom od klasičnog online šopinga, ali i služe kao druženje pojasnili su psiholozi.

“Ono što privlači korisnike da kupuju jeste to što iz kućnog ambijenta biraju ono što im se sviđa. Također, one im stvaraju osjećaj druženja i zajedništva, a to je ono što nama danas fali, jer mi se danas generalno ne družimo. Također, tu kupci ostvaruju komunikaciju i po komentarima – što im stvara osjećaj da nisu sami”, kazala je psihologinja Vahida Djedović za Tuzlanski.ba.

Zašto su live prodaje postale hit?

Razloga je nekoliko. Prije svega – cijena. U vremenu kada su potrošačke korpe sve teže, a budžeti ne mogu ispratiti rast troškova, mogućnost da se komad brendirane garderobe kupi po znatno nižoj cijeni je jedan od osnovih razloga.

Drugi faktor je povjerenje. Kupci mogu vidjeti stvarno stanje artikla, postaviti pitanje u realnom vremenu, tražiti mjerenje obima i slično.

Redovni kupci često se međusobno poznaju u komentarima, šale se, bodre jedni druge ili “žale” što su zakasnili za neki komad. Live prodaje tako postaju svojevrsni društveni događaj.

• Nova prilika za zaradu

S druge strane kamere nalaze se uglavnom male, neformalne online prodavaonice ili pojedinci koji su prepoznali priliku za dodatnu zaradu. Neki robu nabavljaju iz inostranstva, drugi otkupljuju već nošene komade, dok treći rasprodaju višak iz vlastitih ormara.

Za mnoge je ovo fleksibilan način poslovanja – bez zakupa prostora, bez klasične radnje, uz minimalne troškove. Dovoljni su telefon, stabilna internet konekcija i nekoliko sati vremena.

Ipak, sve veći broj live prodaja otvara i pitanja, od fiskalizacije, do zaštite potrošača. Kupovina se često odvija bez računa, bez jasno definisanih uslova povrata ili zamjene, što kupce može ostaviti bez pravne zaštite u slučaju problema.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovakav oblik trgovine, iako inovativan i prilagođen digitalnom dobu, trebao pratiti zakonske okvire kao i svaka druga prodaja.

S obzirom na sve izraženiji trend live prodaja, reagovali su i nadležni inspekcijski organi.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona navode da kantonalni tržišno-turističko-ugostiteljski inspektori, u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, imaju stvarnu i mjesnu nadležnost za kontrolu provedbe ovog propisa na području Tuzlanskog kantona.

Kako pojašnjavaju, odredbama člana 30 navedenog Zakona propisana je i prodaja na daljinu i elektronska trgovina.

“U posljednje vrijeme je povećan broj prijava koje građani dostavljaju KUIP-u TK, a koji se odnose na navedeni oblik prodaje (putem live prenosa na platformi Facebook). U većini slučajeva se radi o prodaji koju obavljaju lica koja ne posjeduju nikakva odobrenja za obavljanje trgovine”, navode iz KUIP-a TK.

Ističu da se radi o relativno novoj pojavi na tržištu, zbog čega inspekcijski organi imaju određene poteškoće prilikom pronalaska i identifikacije lica koja obavljaju ovakav oblik prodaje.

“Bez obzira na navedeno, u skladu sa ovlaštenjima iz Zakona i mogućnostima koje imamo na raspolaganju, u svakom slučaju izvršimo provjere navoda, te ukoliko je to moguće, poduzmemo Zakonom propisane mjere”, pojašnjavaju.

Iz KUIP-a TK podsjećaju i da je Federalno ministarstvo trgovine najavilo da će uskoro u proceduru biti upućen novi Zakon o elektronskoj (online) trgovini, koji bi trebao sveobuhvatno regulisati ovaj oblik trgovine, a koji prema važećim propisima još uvijek nije do kraja precizno uređen.

Kada je riječ o kupcima, iz inspekcije navode da za one koji kupuju od neregistrovanih trgovaca ne postoji prekršajna niti druga zakonom propisana odgovornost.

Ipak, upozoravaju da kupci u takvim slučajevima preuzimaju rizik.

“Ne postoji prekršajna niti neka druga odgovornost propisana Zakonom, ali kupci u svakom slučaju preuzimaju rizik kupovine od nepouzdanih trgovaca, te ne mogu računati na bilo kakvu zaštitu po pitanju kvaliteta kupljenih proizvoda, niti se mogu obratiti za zaštitu propisanu odredbama Zakona o zaštiti potrošača”.

U posljednjih pet godina, Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, primijetila je trend povećanja žalbi vezanih za online prodaje.

“Upravo radi specifičnosti problema, kako se ovdje u manjoj mjeri primjenjuje potrošačko pravo budući da se radi o kršenju niza drugih zakona, zakona o radu, porezima, neregistriranim djelatnostima, Institucija je putem medija opetovano naglašavala potrebu prema potrošačima da izbjegavaju ovakav vid kupovine jer je podložan prevarama i ostavlja potrošače pravno nezaštićenima”, kazali su u razgovoru za Tuzlanski.ba.

Navode da se u posljednih pet godina broj online žalbi povećao kako su se povećali i trendovi i navike kupaca da kupuju online putem.

Navode da dio kupovina koje su obavljane putem socijalnih mreža odnosile su se na prevare i iste prevazilaze potrošačka prava i predstavljaju kaznena djela otuđenja imovine, te su potrošači za ista usmjeravani na odjele za cyber kriminal resornih MUP-ova.

“Savjet potrošačima je bio da ako nešto zvuči predobro (prejeftino) da bi bilo istinito da vjerovatno jeste lažno oglašavanje, kao i da nastoje kupovati od ovlaštenih trgovaca koji imaju uredno registrirane web domene transparentno prikazane podatke o registraciji poduzeća koja su lako zatim provjerljiva na internetu da li se doista radi o navedenim trgovinama”, navode iz Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.

Bilo da ih doživljavamo kao praktičnu priliku za uštedu ili kao neregulisano tržište, jedno je sigurno, a to je da su live prodaje postale dio svakodnevice na društvenim mrežama.

U konačnici tradicionalni oblici prodaje, poput buvljaka i pijaca koji postoje decenijama sami po sebi ne predstavljaju problem, bez obzira na to što se na njima prodaje jeftinija ili polovna roba. Suštinski problem javlja se kod online prodaje, koja još uvijek nije dovoljno jasno i efikasno regulisana zakonskim okvirima.

(Tuzlanski.ba/ NKP.ba)