Da se građani mogu okupljati i bez “okova” političkih stranki u cilju realizacije projekata za korist mjesta iz kojih dolaze, pokazuje i neformalna grupa građana iz Tojšića.
Članovi ove grupe su Tojšićani koji su postigli velike uspjehe tokom svojih karijera, predvođeni bivšim košarkaškim reprezentativcem Turske Asimom Parsom Paščanovićem.
Pored njega tu su i; dr.Nermin Mušanović, Admir Hukić, Sanel Hodžić, Admir Kulić, Senad Šmigalović, Edin Delić…
Na vrhu liste prioriteta u nizu projekata koji su planirali uraditi je rekonstrukcija javne rasvjete u centru Tojšića.
Kako je istakao Asim Pars, akciji će se u narednom periodu pridružiti brojne poznate ličnosti.
Prvi koji je podržao ovu akciju izvan Tojšića je slavni bh. glumac Emir Hadžihafizbegović, koji je i posjetio Tojšiće.
Nakon Hadžihafizbegovića, akciji rekonstrukcije rasvjete u Tojšićima se pridružio i Damir Mršić. Prijateljstvo Asima Parsa i Damira Mršića traje još od njihovih juniroskih dana u tuzlanskoj Slobodi, kada su postali košarkaški prvaci Jugoslavije. Obojica su veći dio košarkaške karijere provela u Turskoj gdje su nastavili svoje druženje.
Mršić se rado odazvao pozicu Tojšićanina Asima Paščanovića te donirao sredstva za rekonstrukciju rasvjete u Tojšićima.
Asim Pars Paščanović i Gökhan Dogan
Pored njega akciji se pridružio i Gökhan Dogan, generalni direktor Rudnika krečnjaka “Vijenac”.
Asim Pars Paščanović je najavio da će Neformalnu grupu građana u Tojšićima i njihove projekte podržati veliki broj poznatih ličnosti, od okojih će neki i posjetiti Tojšiće.
Litar magarećeg mlijeka košta 80 KM i ima svoje kupce u Bosni i Hercegovini.
Da su proizvodnja kozijeg i magarećeg mlijeka postali unosan posao kod nas dokaz je Nikola Jurišić koji se zbog farme iz Zagreba preselio u Modriču. Na imanju od 15 hektara razvio se porodični biznis. Uzgajaju se alpske koze i dalmatinski magarci.
Nikola Jurišić je penzionisani ugostitelj. Tokom rata je izbjegao u Hrvatsku. Čim je uslijedio povrat imovine 1996. godine vratio se u rodno selo Johovu Baru. Deceniju poslije, sin iz Švicarske uložio je kapital u farmu. Prije dvije godine je unuk, takođe Nikola, iz Zagreba došao na djedovinu i preuzeo rukovodstvo farmom, objavila je N1.
“Ova farma krenula je sa radom 2008. godine. Uvezli smo koze iz Švicarske, oko 70 komada, sada imamo oko stotinu koza na farmi i imamo 10 magarica. Bavimo se dakle uzgojem koza i magaraca”, objašnjava Nikola Jurišić, direktor “Agro-nika farma”. Škrta je dalmatinska magarica. Dnevno daje dva do četiri decilitra mlijeka. Ipak, Jurišići se ne žale, prodaja kažu dobro ide. Pakuju u bocama od po decilitar i prodaju po cijeni 8 KM. Darežljivije su alpske koze. Daju čak i do tri litra dnevno.
Mladunče alpske koze staro svega 10 dana, za godinu će početi da daje mlijeko. Osim što se po boji razlikuje od domaće koze daje i duplo više mlijeka sa većim procentom masnoće. Ljekovita svojstva kozijeg i magarećeg mlijeka dovode kupce i iz okolnih opština. Jurišići životinje ne hrane koncentratom već sijenom, kukuruzom i ječmom. Sa dolaskom proljeća krenuće i ispaša. Plan je da proširiti farmu na 1.000 koza i 100 magarica. Zbog čega su počeli i sa otkupom zemljišta.
“Trenutno prodajemo samo mlijeko dok ne izgradimo siranu, a onda ćemo i sir”, ističe direktor “Agro-nika farma”. Biće i čuvena “Kleopatrina kupka” kažu. Za sada su tri radnika stalno zaposlena. Pomaže i Nikola stariji. Zadovoljan je razvojem biznisa. Ipak, oživaljavanje ognjišta pričinjava mu veće zadovoljstvo od uspješnog poslovanja.
“Unuci su mi češće ovdje, ovaj je magistrirao i žena mu je magistar ekonomije, ali djeca su to prihvatila i ovo područje i ovu granu proizvodnje”, zadovoljan je djed Nikola.
“Odrastamo uz životinja, ovo je lijep biznis. U prirodi smo, teško da se to može negdje u gradu doživjeti”, dodaje njegov unuk Nikola Jurišić. Na farmi su kokoške, patke… ali i dva ponija za Nikolinu dvogodišnju kćerku.
Izvršni odbor OO BPS SH Kalesija održao je sjednicu na kojoj se razmatrao Izvjejštaj o provedenim aktivnostima u protekloj godini i usvojen Plan rada za 2016. godinu.
Određene su aktivnosti za skorašnje postupanje po pitanju priprema za predstojeće lokalne izbore i data su zaduženja svim povjerenicima MZ-a na postupanje.
Za narednu sjednicu je planirano da se pozovu svi članovi Općinskog odbora kako bi se što transparentnije donijele odluke o daljem postupanju.
Aktivnosti rukovodstva OO BPS SH Kalesija u proteklom periodu ocjenje su kao pozitivne s obzirom da je u toku 2015. godine u kontinuitetu evidentiran porast članstva stranke.
U skladu sa trenutnim potrebama Centralna kancelarija partije otvorit ce svoja vrata početkom mjeseca marta i biti dostupna svim građanima, članovima i simpatizerima.
Doajen diplomatskog kora zemalja Evropske unije u Pakistanu, rumunski ambasador Emilian Ion, zajedno sa ambasadorom BiH Nedimom Makarevićem i turskim ambasadorom Baburom Girginom danas je u pakistanskoj oblasti Dheri-Khyra položio kemen-temeljac Internacionalnoj pakistansko-bosanskoj školi “Alija Izetbegović”.
Kako je Feni izjavio ambasador Makarević, ceremoniji su prisustvovali predstavnici petnaest ambasada, nekoliko međunarodnoih organizacija, predstavnika pakistanske vlade, policije, vojske i nevladinih organizacija.
Voditelj projekta Modaseer Shah je kao moderator otvorio ceremoniju govorom o idejnom projektu ambasadora Makarevica, te o dao izvještaj o svim dosadašnjim izvršenim poslovima vezano za konstrukciju te o onome što još predstoji.
Ambasador Makarevic je zahvalio Pakistanu na svemu što je učinio za BiH te naglasio da Pakistan, iako je zemlja sa modernim pogonima, elitnom armijom sa atomskim naoružanjem, još uvijek ima veliki problem sa nepismenošću.
– BiH kao zemlja sa minimalnim, gotovo zanemarljivim procentom nepismenosti i besplatnim školovanjem može da pomogne Pakistanu tamo gdje mu je pomoć najpotrebnija a to je edukacija, pogotovo u ruralnim područjima. Naime više od 5,5 miliona djece je nepismeno po procjenama UNICEF-a i mi smo dužni pomoći toj djeci – kazao je Makarević.
Dheri, ističe Makarević, oblast je sa velikim brojem djece, vrlo je siromašan kraj i zato je jedna takva škola potrebna.
Radovi na konstrukciji su već u toku tako da se ocekuje da će otvaranje objekta biti održano u aprilu.
Osvježivači prostora i sredstva za čišćenje skrivene su ubice u kućanstvima, školama i radnim prostorima, a u najnovijem izvještaju tvrdi se da godišnje uzrokuju ili doprinosu smrti 99 hiljada osoba u Evropi, prenosi Telegraph.
Izvještaj, iza kojeg stoje krovne zdravstvene udruženja u Velikoj Britaniji – Royal College of Physicians (RCP) i Royal College of Paediatrics and Child Health (RCPCH), upozorava kako lošoj kvaliteti zraka u zatvorenim prostorima doprinose različiti proizvodi za kućanstvo, neispravni bojleri, sprejevi i osvježivači zraka, koji su kao i sredstva za osobnu higijenu istaknuti kao najopasniji, jer obično sadrže kemikalije koje su tekuće, ali lako isparavaju.
Osim toga, određeni namještaj, tkanine, ljepilo i izolacijski materijali sadrže formaldehid koji isparava i koji iritira dišne putove, odnosno pluća.
I biološki materijali koji se mogu pronaći u kući poput grinja, plijesni i životinjske dlake također mogu naštetiti ljudskom zdravlju.
„Unutarnje onečišćenje zraka može imati negativne učinke na razvoj fetusa, posebno pluća i bubrege djeteta, može uzrokovati pobačaj, srčani i moždani udar kod starijih osoba, a povezano je i s astmom, dijabetesom, demencijom, debljinom te u konačnici karcinomom“, navodi se u izvještaju.
Prenosimo reportažu “Dnevnog Avaza” objavljenu 22. februara 2016. godine.
Oni koji ne žive u Kalesiji, te pročitaju ovu reportažu, će pomisliti da je riječ o jednoj od najrazvijenijih općina u BiH, u rangu sa općinama; Tešanj, Goražde, Gradačac, Ilidža…
Nažalost, oni koji žive u Kalesiji znaju da je to daleko od pravog stanja, a u prilog tome ide i podatak da je Kalesija jedan od gradova koji je okarakterisan kao “grad koji nestaje”, zbog velikog odlaska stanovništva, prije svega mladih, van granica BiH.
Ipak, ne treba zanemariti da je Kalesija proteklih godina bilježila uspjehe na poslovnom planu, prije svega kroz uspješno privatizovane firme (UNIS TOK – najbolji primjer uspješne privatizacije u cijeloj BiH), ali i naglasiti da za pozitivan poslovni ambijent nije zaslužna politika kao što je to slučaj u nekim drugim općinama.
Svakako da je “Kalesijski MMF”, odnosno Dijaspora, glavni izvor prihoda za mnoge građane općine Kalesija, a upravo je iz dijaspore proteklih godina u Kalesiju uloženo mnogo sredstava.
Vrijedni i uspješni ljudi Kalesije su svakako zaslužili svoju promociju, te sa zadovoljstvom prenosimo reportažu Dnevnog Avaza…
Svi koji se posljednjih godina pitaju kako to da je, nekad, nerazvijena Kalesija, u ratu, još skoro sravnjena sa zemljom, danas jedna od najrazvijenijih općina Tuzlanskog kantona, odgovor mogu potražiti isključivo u mentalitetu građana ove općine.
Osim što je nakon rata u ovoj općini obnovljena svaka porušena kuća i izgrađeno na stotine novih, urađeni svi gradski infrastrukturni objekti, asfaltirani putevi i do najzabitijih sela, Kalesija trenutno važi za rijetku općinu u BiH u kojoj sve privatizirane firme uspješno rade i zapošljavaju na stotine radnika.
Vrijedni ljudi
Za aktuelnog načelnika općine Nedžada Džafića razlog uspješne privatizacije je činjenica da su fabrike pokupovali lokalni ljudi, domaćini koji potiču iz Kalesije i žive na njenom području.
Načelnik Džafić: Fabrike pokupovali lokalni ljudi
– Ovo je kraj izuzetno vrijednih i radinih ljudi. Uz politiku općine, koja je isključivo tipovala na razvoj, te poznati mentalitet našeg čovjeka koji je znao samo za rad i takmičenje u radu, uspjeh nije mogao izostati. Kad je došla privatizacija, za razliku od nekih drugih općina gdje su firme pokupovali kojekakvi mešetari, u Kalesiji su to uradili domaći ljudi s namjerom da te firme osposobe da budu održive. I isplatilo se. Oni koji se sjećaju u ratu razrušenih cijelih sela, kompletnog gradskog jezgra, razrušenih fabričkih hala, danas ne mogu da vjeruju da je to ta općina – kaže načelnik Džafić.
Jedna od fabrika koja je primjer uspješne privatizacije u cijeloj BiH je “Unis tok”, fabrika za proizvodnju otkivaka za automobilsku industriju. Nema trenutno teretnog vozila na cestama Evrope čiji ležajevi nemaju pečat ove kalesijske fabrike.
“Kalateks“: Strateški kupac im je “Bingo”, a proizvode opremu i odijela i za policiju i vojsku Slovenije
– Kad sam 2001. godine pobijedio na tenderu i kupio fabriku, radnici, njih 78, koliko sam ih zatekao, stupili su u štrajk, strahujući valjda da i ja fabričke nekretnine ne stavim pod hipoteku za neki veći bankarski kredit, što se tada masovno radilo i onda s parama odem van zemlje. Tri mjeseca sam se mučio da uvjerim radnike da počnu raditi.
Danas ovdje radi blizu 250 radnika, među njima, naravno, i oni što su nekad štrajkovali, rade u tri smjene, imaju redovne plaće, uplaćene doprinose i poreze. Razvili smo posao do te mjere da cjelokupna proizvodnja ide u izvoz – priča Sead Džafić, vlasnik “Unis toka”.
Unis tok”: Nema trenutno teretnog vozila na cestama Evrope čiji ležajevi nemaju pečat ove fabrike
Za razliku od vremena kad se iz Kalesije išlo u Tuzlu tražiti posao, danas, navodi Džafić, mnogi Tuzlaci dolaze u Kalesiju i rade u fabrikama koje su privatizacijom započele novi život.
Krenuli od nule
Predratna fabrika tekstila “Moda” Kalesija, nakon privatizacije, preimenovana je u „Kalateks“. Njen vlasnik, ekonomista Fikret Suljkanović fabriku je privatizirao 2002. godine.
Sead Džafić: Cjelokupna proizvodnje ide u izvoz
– Krenuli smo od nule.
Preuzeli smo sve zatečene radnike, kupili nove mašine i započeli raditi. Naš strateški kupac je firma “Bingo”, proizvodimo radnu opremu i odijela za različite kupce, uniforme za policiju i vojsku Slovenije, kompletnu opremu za uposlenike “Binga”, a za šire tržište proizvodimo trenerke, pidžame, majice itd.
Imamo 55 radnika, izmirili smo čak i prijeratne dugove fabrike – navodi Suljkanović.
Suljkanović: Fabriku privatizirao 2002. godine
Nekadašnji kalesijski “Plastikal” danas posluje pod imenom “Buscherhoff-Plastikal”.
Fabrika je privatizirana 1998. godine zajedničkim ulaganjem stranog i domaćeg kupca i danas zapošljava više od 100 radnika. Bavi se proizvodnjom pakovanja, a od 2003. uvedena je i nova linija za proizvodnju džambo, takozvanih big-bag vreća, zavisno od zahtjeva tržišta. Prema dostupnim informacijama, mjesečno se u ovoj fabrici preradi više od 100 tona polietilena.
Ništa manje uspješna nije bila ni privatizacija nekadašnje “Kartonaže”, koju je u privatizaciji kupila kalesijska firma “Polo” nastala kao porodični biznis poznatog privrednika Hasana Uščuplića. “Kartonaža“ danas posluje pod imenom CPA i među najpoznatijim je proizvođačima kartonske ambalaže u zemlji.
“Lafat komerc”: Lider u BiH u proizvodnji peći na pelet
Uspješno je privatizirano još desetak prijeratnih firmi u kojima je zaposleno na desetine radnika, uglavnom s područja Kalesije, ali i susjednih općina. Zahvaljujući stvorenom poslovnom ambijentu, u Kalesiji su nikle i mnoge nove fabrike, čiji proizvodi osvajaju kako domaće tako i strano tržište. Jedna od njih je i “Lafat komerc”, trenutno lider u BiH u proizvodnji peći na pelet, vlasništvo porodice Fikreta Lovića koji je svoj predratni biznis u Zvorniku nastavio u Kalesiji.
Ideja i cilj
– U proizvodnji peći na pelet imamo razvijen vlastiti brend koji koristi potpuno nove standarde u korištenju obnovljivih izvora energije itd. Više od 60 posto proizvodnje ide u izvoz, a trenutno zapošljavamo 243 radnika. Starosna struktura radnika je oko tridesetak godina – kaže za naš list menadžer prodaje Edis Brkić, inače ekonomista iz Tuzle.
Brkić: Zapošljavamo 243 radnika
Ekonomista Esad Jakubović svoj biznis je započeo još 1996. godine. Najprije je to bila mala firma za preradu drveta, sa svega tri-četiri zaposlena, da bi danas bio jedan među poznatijim proizvođačima namještaja u zemlji. Skupa sa suprugom Zehrom, koja je direktorica firme, otvorio je Fabriku za proizvodnju namještaja “Izazov”, koja zapošljava više od 100 radnika.
– Kad imaš ideju i cilj, uz to i spremnost da radiš 24 sata dnevno, uspjeh, bez obzira na sve administrativne i druge prepreke, neće izostati. Naravno, ono što nudiš na tržište mora imati kvalitet. Naši radnici su uglavnom mještani Kalesije, povratnici u RS, ali ne krijem da ima i onih koji su se iz Tuzle zaputili da rade u Kalesiji. Trenutno trebamo krenuti i s proizvodnjom peleta. Što je najvažnije, s tržištem nemamo nikakvih problema – ističe Jakubović.
Uz “AHI trade” te još nekoliko domaćih firmi za proizvodnju namještaja, hrvatska fabrika “Prima” na području Kalesije otvorila je pogon za proizvodnju tapaciranog namještaja “Prima-sofa” koji zapošljava oko 300 radnika. Tu je i desetak vrlo uspješnih građevinskih, uslužnih, trgovačkih firmi poput “Rile-prometa”, “Kuveta”, “Zuxa 4”, “Centra”…
“Kalesijski MMF”
– Ponosni smo na rad i rast Poljoprivrednog dobra “Spreča” s više od hiljadu i po grla muznih krava. Nema sela u kome nećete zateći neku modernu farmu krava muzara. Imate slučajeve gdje ljudi rade u lokalnim firmama i uz to se bave poljoprivrednom proizvodnjom, imaju manje farme krava, ovaca, koza. Nastranu naša dijaspora koju mnogi u šali nazivaju “kalesijski MMF”. Nekoliko hiljada ljudi s ove općine radi u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i svi oni svoj novac značajno troše u Kalesiji – ističe načelnik Nedžad Džafić.
Nove vrijednosti
– Imamo namjeru da se proširujemo. Nije mi cilj da dobit slažem u slamaricu, već mi je cilj da od zarade pravim nove vrijednosti. Gradimo dodatne hale za proizvodnju, započeli smo s proizvodnjom namještaja, a ako općina bude pametna pa nam omogući da kupimo dio neiskorištenog državnog zemljišta, želio bih krenuti i s poljoprivrednom proizvodnjom. Zašto da zemlja bude u ledini kad možemo proizvoditi ono što uvozimo. Što je najvažnije, imamo školovane stručnjake, ali i ljude koji hoće da rade – navodi direktor “Unis toka” Sead Džafić.
Nakon Banovića, Živinica, Lukavca, Tuzle, Srebrenika, Gračanice, na red je došla i Kalesija. Tmuran februraski dan zamijenili smo pozitivnom atmosferom i smijehom sa našim kandidatima.
Šta je to što po zemlji skače, a po vodi pliva? Kako glasi stih pjesme Maka Dizdara, samo su neka od naših pitanja, a odgovori naših kandidata će vas nasmijati do suza.
Budite uz još jedno izdanje emisije «Ko zna, zna» koje je na programu i ovog četvrtka od 21:00 sat.
Tu je i reprizni termin u petak u 16:10 sati. Emisija će naknadno biti objavljena i na Youtube kanalu RTV Slon.
— Prethodne posjete Kalesiji ekipe kviza “Ko zna, zna” su bile veoma zanimljive, a pogledajte najavu za emisiju koja će biti emitovana u četvrtak (25.februara) u 21.00 sati.
Pogledajte i video jedan od najgledanijih video priloga sa FB stranice Nezavisni Kalesiji Portal, koji je snimljen upravo prilikom posjete ekipe RTV Slon u Kalesiji.
Jedan od načina za smanjenje broja nezaposlenih osoba na području Tuzlanskog kantona je samozapošljavanje. Stoga, predstavnici Ministarstva razvoja i poduzetništva posljednjih dana provode intenzivne aktivnosti na prezentaciji obrtništva, jednog od načina ostvarivanja vlastitih prihoda, objavila je FTV.
Resorno ministarstvo u ovoj godini na raspolaganju ima 18 miliona maraka za zapošljavanje. Obrtništvo se, između ostalog, uspješno može registrovati u poljoprivrednoj djelatnosti.
”Cilj nam je da pripremimo društvo u cjelini, da sva ta sredstva koja su nam dostupna na najbolji mogući način iskoristimo za smanjenje nezaposlenosti”, kaže Nermin Hodžić, ministar razvoja i poduzetništva TK-a.
Osim dopunskog, obrtništvo može predstavljati i osnovno zanimanje, za koje ne treba puno ulaganja.
“Potrebno je imati zakup o poljoprivrednom zemljištu ili imati zemljište u gruntu, zatim je potrebno imati ljekarsko uvjerenje da je sposoban o obavljanju djelatnosti”, pojašnjava Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore TK-a.
Inače, na području Tuzlanskog kantona evidentirano je više od 96.000 nezaposlenih osoba. Sve informacije o registraciji obrtništva mogu se dobiti u Obrtničkoj komori ili u resornom ministarstvu Tuzlanskog kantona, piše Federalna.ba.
Na videoservisu YouTube objavljen je video na kome Amir Selimović, zvani Riba iz Svojata kod Živinica, upućuje prijetnje Bošnjacima, “Iblisovim” (šejtan) medijima u našoj zemlji, te reisu Huseinu ef. Kavazoviću.
Selimović je od kraja 2014. godine u ratom zahvaćenoj Siriji, gdje je odveo, tada petomjesečno dijete i suprugu.
– Ja sam dijete iz pakla doveo u blagostanje, jedino je blagostanje gdje vlada šerijat. Crknite od muke, mi znamo da će vladati šerijat cijelim svijetom. Ako se ne pokajete, radujte se svojoj propasti i narandžastim kombinezonima. To je poruka svim medijima Iblisovim u BiH – rekao je, između ostalog, Selimović u poruci objavljenoj na YouTubeu.
Obrušio se potom na reisa Kavazovića, navodeći da on predvodi Šiije u Iranu.
– Kako vas nije stid da hvalite reisa, ohalalio je kamatu, učešće u nevjerničkim vojskama u borbi protiv muslimana, za kog su demokratija i kufr i islam isto. Molim Allaha da njega i njegove sljedbenike Šiije zakoljem nasred Baščaršije – poručio je Selimović, iza koga se na videosnimku mogu vidjeti zastava tzv. Islamske države, automatska puška i pištolj.
Naveo je i da su se sve svjetske sile udružile u borbi protiv islama.
– Dokle ćete okretati leđa propisu džihada. Pridružite se u borbi na Allahovom putu ubijajući nevjernike na svakom mjestu – poručio je Selimović “braći s kojom je do jučer bio u istom safu”.
Sa sadržajem objavljenog videa upoznati su i istražni organi u našoj zemlji.
Redakciji Hayat-a javio se gledatelj kojem su na vrata pokucale dvije osobe i tražile novac za pomoć ljudima iz emisije ove TV kuće “Ispuni mi želju.”
Iz Hayat-a naglađavaju da je riječ o prevari, te da novčane i druge donacije možete predati isključivo u prostorijama Hayat TV-a. Molimo vas da podijelite ovu vijest s vašim prijateljima i ne nasjedate na gnusne radnje ljudi bez časti i morala.
