Njemački bokser bh. porijekla Adnan Ćatić večeras je po peti put u svojoj karijeri osvojio naslov WBA prvaka u supersrednjoj kategoriji.
Ćatić je večeras nakon sudijske odluke savladao ruskog boksera Fedora Chudinova.
On se nakon meča obratio i navijačima na bosanskom jeziku.
“Nisam vas zaboravio dragi navijači iz BiH. Možda mi je ovo bila posljednja borba, a ako ponovo budem boksao to će biti u Sarajevu. Mi smo vrlo mala zemlja, ali nevjerovatno hrabra zemlja. Ovakvih navijača i ovako hrabrih zemalja nema puno na svijetu. Bez vas ne bih bio ovo što sam danas”, rekao je Ćatić.
On je dodao da voli sve navijače iz BiH i državu BiH.
“Volim vas i volim Bosnu i Hercegovinu. Mi smo svi tu za vas kao što ste vi uz mene cijelu karijeru. Uvijek ćemo vas podržavati i ja i moj tim. Hvala vam od srca”, dodao je Ćatić.
Peti put u svojoj karijeri Adnan Ćatić (Felix Sturm) osvojio je titulu prvaka svijeta po WBA verziji u srednjoj kategoriji.
Ćatić (37) je u König-Pilsener Areni u Oberhausenu pred 12 hiljada gledatelja u vrlo teškom i sjajnom meču nakon odluke sudija savladao Rusa Fedora Čudinova (28) i osvetio mu se za poraz u maju prošle godine, te se ponovo popeo na svjetski tron.
Ovo je prvi poraz Čudinova u profesionalnoj karijeri, a do sada je imao 14 vezanih pobjeda od kojih je 10 okončao nokautom. No, ovog puta on je tugovao. Ćatić je, vođen velikom podrškom publike u kojoj je prvi put bio njegov sin Mahir, upisao svoju 40. pobjedu u profesionalnoj karijeri tokom koje je upisao i pet poraza, te tri remija.
Meč je od početka bio veoma uzbudljiv i publika je mogla uživati, jer nijedan borac se nije štedio. Prve tri runde su prošle u velikoj razmjeni udaraca i bilo je teško procijeniti ko je u prednosti.
Oba borca su pokazala da zaslužuju ovakav meč i da su zasluženo u vrhu srednje kategorije boksa. Ritam se nije smanjivao ni tokom četvrte i pete runde gdje su i Ćatić i Čudinov ponovo razmijenili nekoliko žestokih udaraca i bilo je samo pitanje ko će izdržati duže.
Meč je ušao u nešto mirniju fazu tokom šeste i sedme runde kada se, zbog taktike ili jednostavno umora, tempo smanjio.
Najmanje uzbuđenja donijela je osma runda, a onda je u devetoj rundi Ćatić uspio povezati dva veoma dobra udarca i s velikim samopouzdanjem ušao u završnicu velikog okršaja.
U 10. rundi mogla se čuti podrška publike za Ćatića koja je trajala tokom cijelog meča, ali je najupečatljivija bila u tim momentima, jer je i publika osjetila da se meč “lomi”. Čudinov je izgledao svježe iako se meč bližio kraju i u ovoj rundi je bio superiorniji borac.
Ćatić je bio svjestan da mora napadati svim snagama, jer je Čudinov bio u blagoj prednosti. S velikim žarom u ogromnu podršku sa tribina Ćatić je napadao neumornog Čudinova. Rus se jako dobro branio tokom 11. runde u kojoj nije bilo puno čistih udaraca, ali je bilo žestoko.
U posljednjoj rundi koja je pokazala veličinu oba borca koji su priuštili pravi spektakl jedino je nedostajao nokaut, ali i Ćatić i Čudinov su ostali na nogama nakon ogromne razmjene udaraca.
Na kraju se čekalo da odluče sudije. A one su titulu vratile u ruke Ćatića koji je pokazao srce šampiona i sasvim zasluženo sa većim brojem tačnih udaraca savladao Čudinova.
Brak je institucija i najviši stepen kojim se kruniše ljubavna veza dvoje ljudi. Prije je predstavljao nešto sveto i važno za očuvanje porodice. Danas se shvata olako. Dok broj sklopljenih brakova u BiH opada povećava se broj razvoda.
Prema podacima Agencije za statisiku BiH broj sklopljenih brakova u našoj zemlji u periodu od 2005. do 2014. godine je u opadanju.
2007. godine smo imali najviše sklopljenih brakova – 23.494, dok je najmanje brakova sklopljeno u 2013. godini – 17.623. U istom periodu povećao se broj razvoda. Najmanje razvoda bilo je 2013. godine – 1.369, a najviše u 2014. – 2.686. Za razvode se odlučuju i mladi i stari.
“Imamo bračni par koji ima 19 godina, taj brak je mogao trajati maksimalno pola godine ili godinu i vidim da su najavili sporazumni razvod. Da li je tu već mladost ludost uletila ili da su neke stvari uvidjeli. Imamo i situaciju razvoda nakon 40 godina braka, imamo situaciju gdje utvrđujemo bračnu stečevinu ljudi gdje supružnici imaju preko 80 godina tako da nažalost niti jedno stvarno nema pravila niti maltene ima istih uzroka”, rekao je advokat Nermin Vila.
Najčešći uzroci razvoda su teška materijalna situacija. Siromaštvo stvara uslove da ljudi brzo gube povjerenje jedni u druge. U trenucima kada svojoj porodici ne možete osigurati standardne uvjete za život, dolazi do nervoze i svađa.
Branka u porodičnom savjetovalištu radi 15 godina. Prema njenom iskustvu uglavnom dolazi do gubitka emotivne komponente odnosa, bliskosti da li fizičke ili emotivne, a kod mlađih partnera je uočila da su umanjeni kapaciteti da se ulaže u odnos.
“S druge strane imate fazu kada se kroz roditeljske uloge često puta događa da se gube partnerske uloge i kada jedan od partnera se kroz izvjesno vrijeme osjeća zanemareno, napušteno, povrijeđeno što također utječe na udaljavanje”, ispričala je Branka Alajbegović, porodična psihoterapeutkinja u JU Porodično.
Brak zahtjeva obostrano zalaganje, idealan brak ne postoji i svaka zajednica je jedinstvena i specifična.
Međutim u današnje vrijeme brak nije kao što je nekada bio, institucija za očuvanje porodice. A društvo u kojem živimo utiče da sve manje vjerujemo u njega.
Bosanskohercegovački reditelj Danis Tanović za film “Smrt u Sarajevu” dobio je Srebrnog medvjeda na 66. internacionalnog filmskog festivala u Berlinu.
Tanović se u govoru zahvalio roditeljima, producentima “jer su bili strpljivi”, te francuskom filozofu Bernard-Henri Levyju koji je promovisao film.
Drugog Srebrnog medvjeda osvojila je francuska rediteljka Mia Hansen-Løve za film “Stvari koje će doći”.
Film su producirale sarajevska produkcijska kuća SCCA/pro.ba i Margo Cinema, a u koprodukciji s France 3 Cinema. Film su podržali Canal+, France Televisions i Fondacija za kinematografiju Sarajevo, te Audi BiH.
Svjetska premijera “Rata u Sarajevu” održana je u ponedjeljak u okviru Takmičarskog programa Berlinalea.
Uloge u filmu su ostvarili: Snežana Vidović, Izudin Bajrović, Vedrana Seksan, Muhamed Hadžović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Edin Avdagić i legenda francuskog glumišta Jacques Weber.
Osnovna škola „Rainci Gornji“ bila je domaćin Općinskog takmičenje iz poznavanja engleskog jezika za učenike osnovnih škola sa područja općine Kalesija. Takmičenje je održano na tri nivoa: učenici 7. razreda, učenici 8. razreda i učenici 9. razreda. Učesvovali su predstavnici svih pet kalesijskih osnovnih škola.
U kategoriji 7. razreda najbolji su bili Ajla Jašarević (OŠ Kalesija), koja je zauzela prvo mjesto, Amar Aščić (OŠ Tojšići), drugo mjesto, dok je Adin Glogić (OŠ Kalesija) osvojio treće mjesto. Njih troje su obezbijedili plasman na kantonalno takmičenje.
U konkurenciji 8. razreda prva tri mjesta pripala su sljedećim učenicima: prvi je bio Haso Ibrišević (O Š Memići), druga Alma Huremović (O Š Rainci Gornji), a treća Lejla Sinanović (O Š Kalesija). Njih troje su obezbijedili plasman na kantonalno takmičenje.
Prvo mjesto među učenicima završnih razreda osvojio je Ismar Musić (O Š Kalesija), drugo Adnan Hukić (OŠ Tojšići), treće Jasmina Mešić (OŠ Rainci Gornji). Njih troje će učestvovati i na kantonalnom takmičenju iz engleskog jezika.
U ekipnom poretku najbolja je bila OŠ Kalesija.
Za to velike zasluge, osim talentiranim učenicima ove škole, pripadaju i njihovim vrijednim profesorima Asmiru Mešiću i Almiru Avdiću.
Na drugom mjestu je bila OŠ Tojšići, treće mjesto je pripalo OŠ Memići, četvrto OŠ Rainci Gornji, a na posljednjem mjestu je bila OŠ Vukovije.
Ekipa O Š Kalesija sa nastavnicima Asmirom Mešićem i Almirom AvdićemEkipa O Š Tojšići
Na Gradskom vijeću grada Tuzla, održanom 20. januara 2016. godine usvojeno je nekoliko važnih odluka među kojima i nacrt odluke o javnom linijskom prevozu putnika na području Tuzle.
Pored incijativa, prijedloga, vijećničkih pitanja i konstruktivnih rasprava sjednicu Gradskog vijeća Tuzle, obilježilo je i prilično “neozbiljno” ponašanje zamjenice predsjedavajućeg Gradskog vijeća grada Tuzla, Nade Mladine koja je u većoj mjeri nego što je uobičajeno za normalne potrebe, koristila svoj mobilni telefon u svrhu najvjerovatnije pregledavanja novosti na društvenim mrežama, obzirom da je na istim izuzetno aktivna.
Pored toga što nije imala obzira dok su vijećnici Gradskog vijeća govorili za govornicom zamjenici predsjedavajućeg Gradskog vijeća Tuzla, Nadi Mladini pametni telefon bio je interesantniji i dok je govorio prvi čovjek Grada Tuzla, gradonačelnik Jasmin Imamović.
Nada Mladina tokom sjednice Gradskog vijeća Tuzla održane 20. januara 2016. god, tipkajući mobitel provela je ukupno 49 minuta i 25 sekundi i za to će naravno biti plaćena sredstvima iz budžeta Grada Tuzla.
Obaveze zamjenika predsjedavjućeg su:
– Zamjenjuje predsjedavajućeg Gradskog vijeća u slučaju njegove odsutnosti ili privremene spriječenosti da obavlja svoju dužnost,
– Pomaže predsjedavajućem prilikom predsjedavanja sjednicama Gradskog vijeća,
– Vrši druge poslove utvrđene Poslovnikom o radu Gradskog vijeća.
Posjeta Međunarodne monitoring misije (IMO) za popis stanovništva, domaćinstava i stanova, uozbiljila je domaće vlasti, posebno statističare koji prethodnih dana vode intenzivne razgovore ne bi li došli do rješenja i u zakonom predviđenom roku objavili rezultate popisa stanovništva
“Razgovori su definitivno intenzivirani, ali još nema ništa novo. Dobili smo izvještaj IMO-a o posljednjoj posjeti s preporukama i o njemu ćemo raspravljati na sjednici Centralnog popisnog biroa u martu”, rekla je Radmila Čičković, direktor Republičkog zavoda za statistiku RS. Što se tiče izvještaja IMO o posljednjoj posjeti, kako nezvanično saznajemo, vlastima i statističarima u BiH na neki način postavljen je i rok od tri sedmice da se postigne dogovor, a u suprotnom prijeti opasnost da kasnije objavljivanje podataka ne bi bilo priznato.
“Nije to nikakav rok, to je njihova preporuka jer nakon što se postigne dogovor o metodologiji obrade podataka, potrebna su najmanje četiri mjeseca da se podaci objave. U tom smislu je postavljen rok od nekoliko sedmica”, ispričao je izvor “Nezavisnih”, dodajući da se u narednih mjesec dana mora nešto desiti jer u suprotnom BiH će prekršiti zakon koji kaže da je krajnji rok za objavljivanje podataka jul 2016. godine.
Ono što je zanimljivo jeste da je Međunarodna monitoring misija formirana od strane EU kako bi se pomoglo BiH da sprovede i objavi rezultate popisa i pitanje je samo dana kada će EU odlučiti da je rasformira. “U tom slučaju podaci se vjerovatno ne bi priznali, odnosno ne bi Eurostat kao vrhovna statistička institucija EU kao relevantne preuzeo podatke iz BiH jer nisu plod međunarodnog monitoringa”, ispričao je isti izvor, dodajući da su pred BiH dvije solucije, da postigne dogovor ili da promijeni zakon i konačan rok za objavu rezultata prolongira. O problemima koji se nalaze pred BiH u smislu popisa stanovništva, domaćinstava i stanova nedavno je govorio i Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, koji je rekao da Evropska komisija može obustaviti ili privremeno zaustaviti rad Međunarodnog monitoring tima, te da u tom slučaju nećemo imati međunarodnu verifikaciju rezultata popisa. Podsjećanja radi, suština zbog koje nema dogovora o popisu je u tome što RS i FBiH različito gledaju na to ko je rezidentni stanovnik BiH.
RS traži da se rezidentno stanovništvo izvodi na osnovu pitanja o mjestu školovanja i rada, dok FBiH smatra da stalno stanovništvo BiH treba izvoditi na osnovu pitanja o mjestu stalnog ili privremenog stanovanja, razlozima i dužini odsustva, učestalosti vraćanja u mjesto stalnog stanovanja itd. Ukoliko bi bili prihvaćeni zahtjevi RS, stalni broj stanovnika od ukupno popisanih 3.791.662 bio bi za oko 300.000 manji, jer u stalno stanovništvo ne bi ušli svi oni koji praktično žive i rade van BiH, a u njoj su rođeni i tu samo provedu godišnji odmor.
Rezultati istraživanja TI BiH, kao i rada Centra za pružanje pravne pomoći pokazuju da građani kao jedan od glavnih problema u BiH društvu vide upravo korupciju, uz nezaposlenost, što pokazuje i činjenica da se građani TI BiH najviše i obraćaju zbog korupcije u procesu zapošljavanja.
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je tokom 2015. djelovao u više od 200 slučajeva koje su prijavili građani, a više od 800 građana je kontaktiralo besplatnu telefonsku liniju za prijavu korupcije 0800 55555 i tako dobilo pravni savjet.
Ubjedljivo najveći broj prijavljenih slučajeva, kao i prethodnih godina, odnosi se na sektor državne uprave, a građani uglavnom prijavljuju koruptivne prakse zapošljavanja na šta odlazi više od pola ukupnih prijava. Prijave građana odnosile su se i na nepravilnosti u radu institucija i u drugim oblastima, kao što su: postupanje institucija pravosuđa, obrazovanje, zdravstvo, poslovanje banaka, imovinsko – pravni odnosi, javne nabavke i sl.
TI BiH je tokom 2015. godine dobio čak 24 spora protiv institucija, koje je tužio nadležnim sudovima zbog kršenja Zakona o slobodi pristupa informacijama, a samo u 2015. je podnio 10 novih tužbi.
Cilj je da se stvaranjem afirmativne sudske prakse stvori ambijent u kojem javne institucije odmah ustupaju informacije od javnog značaja. TI BiH je podnio čak tri tužbe protiv Agencije za bankarstvo RS zbog nedostavljanja informacija u slučajevima Bobar banke i Banke Srpske, a u pripremi je i četvrta tužba zbog nepostupanja po Zakonu o slobodi pristupa informacijama u slučaju tražene dokumentacije u vezi sa Pavlović bankom.
TI BiH je zajedno sa ovim rezultatima Centra za pružanje pravne pomoći predstavio i rezultate istraživanja percepcije građana o korupciji u BiH.
•Rezultati su pokazali da građani kao jedan od glavnih problema u BiH društvu vide upravo korupciju, uz nezaposlenost, koja se najviše ističe, a što pokazuje i činjenica da se građani TI BiH najviše i obraćaju zbog korupcije u procesu zapošljavanja.
•Građani kao institucije/sektore najpodložnije korupciji vide političke stranke, zatim policiju i zdravstvo.
•Na isti način smatraju da su profesije koje najviše dolaze u dodir sa davanjem mita doktori, političari i policajci. Kao institucije koje bi trebale imati vodeću ulogu u borbi protiv korupcije ističu se pravosuđe, a zatim izvršna vlast, koju slijede policija, parlamenti i Agencija za prevenciju korupcije. Zanimljivo je da veći broj građana kao ključne u borbi protiv korupcije vide civilno društvo i TI BiH kao organizaciju, nego što vide ulogu lokalne uprave ili pojedinih agencija za provođenje zakona.
•Četvrtina građana je navela da su bili u prilici da im neko traži mito, a ohrabruje podatak da je 51% građana istaklo da bi prijavilo službenike u situaciji da im traže mito. U isto vrijeme, građani vide i svoju odgovornost u nedostatku borbe protiv korupcije – kao glavne prepreke ističu strah 58% i pasivnost građana, pa tek onda nepostojanje političke volje i neadekvatan zakonski okvir za borbu protiv korupcije.
Nepropisno parkiranje u centru Kalesije jedan je od najvećih problema u radu policije.
U nekoliko na NKP.ba smo upozoravali da je put koji vodi prema zgradi MSŠ Kalesija dvosjmerna ulica, tačnije “požarni put”, te da je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje na istom.
Ipak, proteklih godina ovaj put je jedno od najpopularnijih parking mjesta u Kalesiji, iako na njemu nisu označena parking mjesta.
Uviđaj policije nakon što je automobil udario učenika
Samo u mjesecu decembru prošle godine dogodile su se dvije saobraćajne nezgode u kojima su žrtve bili učenici osnovne škole, koji srećom nisu prošli sa težim povredama.
Također, u januaru 2016. godine izbio je i požar u zgradi koja ima ulaz iz ovoga puta, kada se u praksi pokazalo da parkirani automobili ugrožavaju sigurnost građana.
U petak (19.02.2016.) postavljena je saobraćajni znak “zabranjeno zaustavljane i parkiranje” uz natpis “požarni put”. Također, ukinut je saobraćajni znak koji se godinama nalazio uz školsku ogradu. Riječ je, vjerovatno, o pogrešno postavljenom saobraćajnom znaku “zabranjeno parkiranje”.
Policija je već prvoga dana pisala kazne za parkiranje u “požarnom putu”, a čini se da će građanima trebati dugo vremena da naviknu da ovaj put nije predviđen za parking.
Ipak, konačno je povećana sigurnost građana, prije svega učenika osnovne i srednje škole, koji svakodnevno koriste ovaj put.
Postavljanjem novog saobraćajnog znaka konačno je omogućeno da policija može sankcionisati parkiranje vozila na ovom putu.
