Page 2116

Ispunjena želja dječaku koji je mnoge rasplakao: Jasmin dobio kozu i jare (VIDEO)

0

U emisiji “Ispuni mi želju” televizije Hayat emitovan je prilog iz koletivnog centra Plane u Stuparima (općina Kladanj) koji je rasplakao mnoge. Skromne želje osmoročlane porodice Hačkić dirnule su mnoge…

jasmin hackic ISPUNI MI ZELJU 1

U emisiji “Ispuni mi želju” televizije Hayat emitovan je prilog iz koletivnog centra Plane u Stuparima (općina Kladanj) koji je rasplakao mnoge.

Skromne želje osmoročlane porodice Hačkić dirnule su mnoge, ali želja 16-godišnjeg dječaka Jasmina posebno je dirnula.

jasmin hackic dobio kozu

Želje od kojih zastaje dah, želje koje tjeraju na suze čuli smo od ovog dječaka.

Jasmin je čak rasplakao i voditeljicu emisije “IMŽ”, koja mu je rekla: “Okreni se prema kameri neka te čuju vršnjaci kako razmišljaš“.

Šta nas je to rasplakalo? Jasmin kaže da mu nisu potrebni skupi mobiteli, računari i ostale stvari koje su mnogim njegovim vršnjacima svakodnevna razonoda. Voli životinje, pogotovo one životinje koje mu omogućavaju da prehrani sebe, svoju sestru i braću.

Ekipa emisije “Ispuni mi želju” uz pomoć svojih gledatelja ispunila je dosta želja osmoročlane porodice Hačkić kao i Jasminovu želju da dobije kozu, a njegov brat novo biciklo.

Humanitarna akcija za njih uskoro se pokreće, za sada ih možete pronaći u Kolektivnom centru Stupari, općina Kladanj.


.
(NKP.ba)

Novi zakon o zaštiti od buke u TK predviđa kazne od 100 do 10.000 KM

0

buka galama

Tuzlanski kanton Zakon o zaštiti od buke ima još od 2004. godine čak osam godina prije nego što je Federacija donijela svoj zakon. Danas je on doživio svoje izmjene, upravo kako bi bio usklađen s federalnim. Nakon rasprave u kojoj su učestvovala općinska vijeća i sami građani došlo se do teksta Zakona koji je na današnjoj sjednici Vlade TK usvojen u formi Prijedloga.

„Ono što je obrađeno ovim Zakonom je buka iz objekata, sa saobraćajnica, otvorenog i zatvorenog protora, svih prostora sa kojih se reproducira muzika, fabričke hale, tako da je oblast buke na taj način definisana. Utvrđeni su nivoi buke za svaki od ovih prostora“, pojasnio je Emir Softić, sekretar Ministarstva prostornog udruženja i zaštite okolice u Vladi TK.

S obzirom da se radi o pionirskom Zakonu bit će potrebno duže vrijeme njegovog praćenja kako bi se došlo do određenih efekata. Zakon predviđa strožije kazne od svih dosadašnjih prekršajnih koje su propisivane u okviru ove oblasti, a koje se kreću od 100 do 10.000 KM u zavisnosti od toga da li se radi o pravnom ili fizičkom subjektu.

.
(NKP.ba)

Razočarenje za bh. vozače: Ništa od značajnijeg pada cijena goriva?!

0

gorivooo

Nema velikih promjena cijena sirove nafte na svjetskim tržištima pa se, u skladu s tim, sljedećih dana ne očekuju neke veće promjene maloprodajnih cijena goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini, saznaje Fena u Federalnom ministarstvu trgovine.

Šefica Odjela za cijene Federalnog ministarstva trgovine Lela Glibo podsjetila je da trgovci naftnim derivatima samostalno formiraju cijene, a proteklih dana, od oko 640 benzinskih pumpi u Federaciji BiH, samo je njih dvadesetak podnijelo zahtjev Ministarstvu za snižavanje cijena goriva.

Na londonskoj berzi barel sirove nafte (159 litara) protekle se sedmice prodavao po cijeni od oko 30 dolara, da bi početkom ove sedmice došlo do blagog poskupljenja i u ovom trenutku cijena barela kreće se oko 34 dolara.

.
(NKP.ba)

Na granici s Hrvatskom: J…m ti sto bosanskih majki! Gdje ćeš u ovo vrijeme?

0

granicna policija hrvatska

Prosječan čovjek tokom svojeg životnog vijeka samo na spavanje potroši 26 godina. Radeći da bi preživio izgubi 11 godina, a isto toliko presjedi pred televizorom. Da su američki stručnjaci za “gubljenje vremena” svoje ankete provodili u zapadnoj Bosni, onda bi se u ovaj bizarni niz savršeno uklopio još jedan podatak: Bošnjaci na graničnom prijelazu Maljevac u kolonama provedu točno četiri godine svojih života, piše Jutarnji list.

Prema nekim procjenama, čak 17.000 ljudi porijeklom iz Unsko-sanskog kantona susjedne države živi i radi u Sloveniji i Austriji. Većina njih svaki vikend dolazi kući u Bosnu. Iz Slovenije Hrvatsku prijeđu tamo gdje je najtanja, u Karlovačkom kantonu, pa im do granice treba oko dva sata. Da bi je prešli, što obično biva petkom popodne, treba im još barem toliko, a u dane blagdana i dvostruko dulje. U nedjelju popodne ista priča, samo što se u tom slučaju radi o ulazu u Hrvatsku.

Hasim Hasanbašić je musafir (putnik) iz Ljubljane za jedno selo između Velike Kladuše i Bihaća već 35 godina (od toga samo prvih 10 nije bilo granice).

– E, ovo nema nigdje na svijetu i ovo je živa sramota. Po šest sati, jarane, ovdje se vozi u koloni od 500 metara do granice. Jedan auto štambiljaju valjda deset minuta. I ja se svađam, jer dosta mi je više svih tih godina, a oni kažu: Ako ti nije pravo, vrati se natrag – žali nam se ogorčeni Hasim dok njegova kći Anela, čiji bosanski jezik ima slovenski prizvuk, ne može pojmiti zašto se svaki put pečatira putovnica ljudima koji godinama imaju dozvolu za boravak u Sloveniji.

To bi htio znati i Elvis Redžić. On je svoju putovnicu izvadio 6. augusta 2014. godine. Iako vrijedi deset godina, morat će je mijenjati već ovaj mjesec jer mu je ostalo mjesta za samo dva pečata. To će ga koštati novih 60 maraka (240 kuna).

– Onako na prvu rekao bi čovjek da ova Evropa nije normalna. Al, slušaj dalje. Imam kuću kod Sudo Luke, to ti je kilometar i pol unazad, a treba mi četiri do pet sati da bih ga prešao – jada se Elvis dok s Razimom Mehmedovićem i Hamdijom Durakovićem, radnicima ljubljanske Čistoće, razgovaramo koliko su oni svojeg slobodnog vremena ostavili u kolonama na Maljevcu, stojeći na mjestu gdje se spajaju dvije kilometarske “zmije”: jedna koja se spušta s brda, a druga koja dolazi po novom izlazu iz Velike Kladuše.

Ima stotinu sličnih priča s Maljevca, no jedna se izdvaja: na tom je prijelazu u autu rođena i jedna beba. Vozilo zaglavilo u gužvi, a beba baš odbila čekati pečatiranje pasoša. Da se nešto mora poduzeti slažu se s obje strane granice. Zato su karlovački župan i načelnici hrvatskih općina s jedne te unsko-sanski premijer i njegovi načelnici s druge strane potpisali u Velikoj Kladuši inicijativu za proširenje graničnog prijelaza. Jedan original je otišao za Sarajevo, a drugi za Zagreb. Od toga je prošla godina, a iz glavnih gradova još nije došao nikakav odgovor. Zamjenik načelnika Cetingrada Ferid Krak ima stotinu ideja kako riješiti problem, ali što mu vrijedi kad ne odlučuje on.

To je frustrirajuće za sve one kojima je taj granični prijelaz svakodnevica, a među njima je i Admir Muhić, efendija u Cetingradu koji svakodnevno, poput svojih sumještana, kako Bošnjaka tako i Hrvata, odlazi u BiH, a u jednom je trenutku i javno upozorio na problem graničnog prijelaza.

– Nikoga nisam mislio napadati, mi smo stanovnici RH, doprinosimo toj državi i također je smatramo svojom, pa imamo u njoj pravo na slobodu. Jednom prilikom, vraćajući se u Hrvatsku, zaustavili su me hrvatski policajci. Uzeli su mi dokumente i rekli da je pao sistem, iako su tri trake u pravcu BiH normalno radile. Pokvarilo se samo na meni, mojoj supruzi i 3,5-godišnjem djetetu. Nisam dobio nikakvo objašnjenje, samo drski odgovor djelatnice, nakon pola sata čekanja, da se žalim njenom šefu – kaže efendija, smatrajući da mu je to bila kazna jer se pobunio protiv gužvi.

Razočaran je grubošću djelatnice, pa je iznio ružne priče svojih sunarodnjaka o postupanju mladih policajaca s Maljevca, tražeći malo više ljudskosti.

Kada je putnik pokucao na staklo zaspalom policajcu, ovaj se trznuo i probudio, uzeo putovnicu i zagalamio: “J…m ti sto bosanskih majki! Gdje ćeš u ovo vrijeme?” Kada neko ima dužu bradu izvade mu sve iz auta pa kažu: “Ah, pa ti si austrijski državljanin. Sretno!” Previše je prostačkih dobacivanja: “Bosanci preplavili Evropu’, ‘pun mi vas je k….”, “šta si blen’o”, ‘kuš tamo, vamo dođi”, “imaš li barem babin tops za policiju”, “parkiraj desno da te ja prepipam”, “jesi turist ili terorist”, “da nisi iz Maoče”, “šta ima u Siriji”. Ili, recimo, kada naiđe sama djevojka ili žena u autu, policajci dobacuju “što si sama, treba li ti jedan, ali vrijedan”, “dobra si puška, a ja imam pištolj”, “bi probala neobrezanog”. Nisu to putnici zaslužili, nikako – ogorčen je efendija Muhić.

.
(Jutarnji.hr/ NKP.ba)

Zemlju napustili u ratu: Mladi Bosanci i Hercegovci uspješniji od državljana Danske

0

danska

Na danskoj televizijskoj stanici TVSyd objavljena je zanimljiva analiza koja pokazuje da se mladi Bosanci obrazuju više od Danaca.

Naime, prema analizama Odbora za žalbe i statistiku ( Ankestyrelsen foretaget) pri kojem se vodi 17.829 nerezidentnih građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine starijih od 18 godina, mladi iz BiH, odnosno bosanske ratne izbjeglice, kako ih u Danskoj nazivaju, obrazuju se više od danske omladine, te daleko više od drugih nezapadnih izbjeglica.

Kako stoji u analizi, polovina bosanskih mladih žena od 20 do 24 godine su upisane ili su već stekle visokoškolski stepen obrazovanja, dok za istu kategoriju danskih žena taj procenat iznosi 42 posto.

Kada su u pitanju muškarci i tu Bosanci prednjače ispred Danaca.

Prema pomenutoj analizi, 37 posto bosanskih muškaraca studira ili je završilo neki od univerziteta, u odnosu na 29 posto danskih muškaraca.

Prognanici iz drugih zemalja su daleko ispod Bosanaca, tako da njihovi procenti nisu ni spomenuti u ovoj analizi.

Prema svemu sudeći, bosanska pamet može biti još jednog od razloga da EU ubrza prijem BiH u svoje članstvo.

.
(NKP.ba)

Sve informacije na jednom mjestu: Život i rad u Njemačkoj

0

njemacka rad

Savezna agencija za rad i zapošljavanje SR Njemačke sačinila je brošuru radi infomisanja o uslovima i mogućnostima za zapošljavanje u SR Njemačkoj po novoj zakonskoj proceduri koja je stupila na snagu 1.1.2016. godine.

Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH upozoravaju da se zapošljavanje medicinskih radnika iz BiH na poslovima njegovatelja nastavlja prema važećem dogovoru između dvije države, tako da se informacije iznesene u ovoj brošuri ne odnose na ove kandidate.

– Sve informacija na linku: Život i rad u Njemačkoj – BA

.
(NKP.ba)

Nikada manji broj kandidata: Općina Kalesija objavila rang listu studentskih stipendija za akademsku 2015/2016. godinu

0

stipendije 2016

Općina Kalesija je 20.januara 2016. godine raspisla KONKURS dodjelu stipendija redovnim studentima I ciklusa studija sa područja općine Kalesija u akademskoj 2015/2016. godini.

.
U skladu sa Budžetom općine Kalesija za 2016. godinu, Općinski načelnik je raspisao Konkurs za dodjelu stipendija redovnim studentima I ciklusa studija sa područja općine Kalesija u akademskoj 2015/2016. godini u iznosu od po 100,00 KM mjesečno, koje će se isplaćivati u 10 mjesečnih rata tokom 2016. godine.

Danas (utorak, 16.februara) na zvaničnoj web stranici Općine Kalesija je objavljena dobitnika stipendije, odnosno “Rang lista studentskih stipendija za akademsku 2015/2016. godinu”.

— Ono što je interesentno pomenuti jeste činjenica da nikada manji broj studenata nije aplicirao na Konkurs općine Kalesija, te da su samo tri kandidata koja su predala poptunu dokumentaciju i ispunjavaju uslove nisu dobili stipendiju.
Osam kandidata nije predalo poptunu dokumentaciju, ili ne ispunjavaju uslove Konkursa.

Ocjenjivanje kandidata je radila tročlana Komisija;
1. Ismet Mešić, predsjednik
2. Mirsudin Skopljaković, član
3. Emir Sakić, član

stipendije rang lista 2016
stipendije rang lista 2016 2

.
(NKP.ba)

Građani BiH spali na škart: Šta to jedemo ako je salama jeftinija od tjestenine?!

0

parizer salama

Kilogram salame može da se kupi po cijeni već od 2,80 KM. Za istu količinu tjestenine, po zvaničnim podacima, potrebno je izdvojiti 2,99 maraka. Da paradoks bude veći, brašno, osnovna sirovina za makarone ili rezance, košta jednu marku po kilogramu, a nijedna vrsta mesa, od kojeg bi, bar kako vjerujemo, trebalo da se prave parizeri ili viršle, nije jeftinija od 4,70 KM, koliko, po podacima Agencije za statistiku BiH, košta piletina.

Ujedno, živinari se jadaju da neki domaći mesoprerađivači nemaju ni vlastiti tov, ni klaonicu, već se oslanjaju samo na uvoz sirovina. Kako je to moguće? Oni koji se bave kontrolom kvaliteta tvrde da se ne trujemo, nutricionisti uzvraćaju da to nije tačno, poljoprivrednici upozoravaju da jedemo mesne otpatke, a potrošači su, logično, primorani da kupuju u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima.

Ogorčeni su zbog ovakve situacije domaći farmeri, koji ističu da nam prerađivači pakuju “najobičnije smeće, odnosno uvozni otpad”. “Što po Evropi ima smeća – to se ovdje uvozi, pakuje i naš narod to jede. A kod nas je kriza takva da samo cijena prodaje proizvod. Potrošači treba da kupuju samo od provjerenih proizvođača, koji koriste domaće sirovine”, naglašava Nedžad Bićo, koordinator Udruženja poljoprivrednika u BiH.

Da iz jelovnika izbace jeftine mesne prerađevine potrošačima savjetuje i Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, koja potrošače savjetuje da budu na oprezu jer cijena govori i previše. “Jako je bitno na takvim proizvodima pročitati deklaraciju. Imate aditive koji se stavljaju, što poražavajuće utiče na zdravlje, pogotovo kad vidite cijenu takvih proizvoda koja dovoljno govori”, navodi Hatibovićeva.

Kontrole su, tvrde iz Veterinarskog instituta RS “Dr Vaso Butozan”, pokazale da ovakvi proizvodi odgovaraju postojećem zakonodavstvu, odnosno propisanim normama, ali na pitanje kako je moguće da su tako jeftini sliježu ramenima. “Ja uopšte nemam odgovor na to pitanje”, iskreno odgovara Drago N. Nedić, direktor Veterinarskog instituta RS “Dr Vaso Butozan”.

Na kraju, Nebojša Rakić, direktor Zajednice živinara RS, ne krije da se sirovine za prerađevine masovno uvoze iz inostranstva i da je riječ o mesu koje dugo stoji i loš mu je kvalitet. “Pored te sirovine, u mnogo prerađevina se stavlja dosta velika količina soje, što ih dodatno pojeftinjuje. Osim toga, mi imamo i problem što postoje pogoni koji nemaju ni vlastiti tov ni vlastitu klaonicu. Oni su bazirani na preradu uvozne sirovine”, upozorava Rakić.

“Nezavisne” su od Spoljnotrgovinske komore BiH dobile i podatke o uvozu pa je tako, kako smo se uvjerili, u državu lani ulazila i piletina čija je cijena iznosila već od 2,10 maraka po kilogramu.

.
(Nezavisne/ NKP.ba)

Narednih dana i u BiH blagi pad cijena nafte

0

gorivo

Narednih dana i u Bosni i Hercegovini ćemo imati blagi pad cijena nafte i naftnih derivata nakon što je posljednjih nekoliko dana u svijetu zabilježen konstantan pad cijena naftnih derivata, potvrdila je Vahida Crnalić, viši samostalni referent za evidentiranje promjene cijena pri Ministarstvu trgovine Federacije BiH.

“Nakon pada cijena nafte i naftnih derivata na globalnom nivou, koje se sada kreću čak i ispod 30 dolara po baleru, i kod nas je prethodnih dana zabilježen određeni pad cijena. Obično se promjena cijena nafte odrazi i na tržište u Bosni i Hercegovini. Posljednjih dana cijene nafte u Bosni i Hercegovini su padale po otprilike pet feningi”, rekla je Crnalić u izjavi za Anadoliju.

Dodala je da će narednih dana na tržištu Bosne i Hercegovine doći do blagog pada cijena nafte i naftnih derivata. “Imali smo zahtjeve za smanjenjem cijena nafte, tako da mogu potvrditi da će narednih dana doći do manjeg pada cijena nafte i kod nas. To će opet biti oko nekih pet feningi po litru”, kazala je Crnalić.

Inače, cijena litra dizela u BiH trenutno iznosi oko 1,45 KM, dok benzin košta oko 1,65-1,70 KM. Cijena nafte i naftnih derivata je na nivou regiona Balkana već dugi niz godina najjeftinija u BiH.

“Cijene nafte i naftnih derivata i dalje su najjefitinije u BiH u poređenju sa drugim zemljama regiona, gdje imamo malo više cijene. Inače, cijene nafte u svijetu pale su više od 70 posto od sredine 2014. godine, jer najveći proizvođači dnevno proizvode viškove. Isti slučaj imamo i u BiH, gdje su cijene nafte u posljednjih 18 mjeseci pale za nekih 70 posto”, kazala je Crnalić za Anadoliju.

Posljednjih nekoliko dana, nakon konstantnog pada cijena naftnih derivata u svijetu, cijena barela sirove nafte na svjetskim berzama kreće se oko 30 dolara. Barel nafte je, štaviše, postao jeftiniji od barela vode, što je uveliko obradovalo korisnike naftnih derivata, ali istovremeno i izazvalo paniku zbog pada prihoda među najvećim svjetskim proizvođačima.

Zbog toga zemlje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) užurbano pokušavaju pronaći strategiju kako bi zaustavile trend prevelike proizvodnje nafte.

Inače, cijene nafte u svijetu pale su više od 70 posto od sredine 2014. godine, jer najveći proizvođači dnevno proizvode viškove od jedan do dva miliona barela sirove nafte u odnosu na globalnu potražnju, i to u vrijeme kada rast globalne privrede posustaje, predvođen ekonomskim usporavanjem u Kini. I dok su cijene nafte niske, volatilnost je vrlo visoka od početka godine, pa cijene unutar samo nekoliko trgovinskih dana padnu i rastu u rasponu od deset do 20 posto.

.
(AA/ NKP.ba)

Samo kod nas: U “Službi za poslove sa strancima” uposlenici govore samo bosanski jezik

0

bih stanovnistvo

Na društvenoj mreži Facebook jedan status poznatog fotografa Jima Marshalla je privukao veliku pažnju i izazvao nove kritike javnosti.
Naime, kako je Marshall napisao posjetio je Službu za poslove sa strancima kako bi produžio svoj boravak u Bosni i Hercegovini.
Nakon njega, jedna osoba je prišla pultu i kazala da želi prijaviti svoj boravak u BiH, obrativši se na engleskom jeziku, a od uposlenika Službe je dobila odgovor:
Ovdje govorimo samo bosanski.

fb status sluzba za poslove sa strancima

.
(NKP.ba)