Od europskih država, najveća bh. dijaspora je u Njemačkoj, gdje boravi oko 240.000 ljudi

Bosanskohercegovačka dijaspora je jedna od najbrojnijih u svijetu.

U želji da pronađu bolji život, kao konačnu destinaciju preseljenja bh. građani su u najvećem broju slučajeva birali razvijene zapadnoeuropske države, ali su odlazili i u Kanadu, SAD, Australiju, kao i na ostale kontinente, piše Večernji list BiH. Također, veliki broj se nalazi u zemljama bivše zajedničke države, javlja Slobodna Bosna.

Prema službenim informacijama Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. iseljenika danas je u Sjedinjenim Američkim Državama. Trenutačno BiH dijaspora u SAD-u broji više od 350.000 ljudi, a razlog zašto je ova prekooceanska država zanimljiva za naše sugrađane je princip po kojem je svaki radnik plaćen onoliko koliko radi i vrijedi.

Tako je prosječna neto zarada stanovnika u SAD-u od 43.000 do 47.000 dolara, što je za prosječan život jedne obitelji u kojoj je dvoje zaposlenih više nego dovoljno. S druge strane, poslovne mogućnosti u SAD-u su nemjerljivo veće nego u BiH pa je iznimno česta situacija da naši sugrađani umjesto da traže zaposlenje u privatnoj tvrtci ili, pak, državnoj instituciji, pokreću male biznise koji su više nego dovoljni za lagodan život.

I Kanada ima značajnu bh. dijasporu, koja broji više od 50.000 ljudi. Poslovne mogućnosti u Kanadi su slične onima u SAD-u pa je i broj privatnih poduzetnika također velik. Međutim, postoji jedna značajna razlika između dvije države, a to je bolja socijalna zaštita.

Naime, neto plaća je značajno manja u Kanadi i kreće se oko 35.000 dolara neto na godišnjoj razini. Ipak, s druge strane, najveći dio nameta na plaću odlazi na univerzalnu zdravstvenu njegu i obrazovanje, što u mnogome pojeftinjuje život u odnosu na SAD, a i radni tjedan traje osam do 10 sati kraće u odnosu na onaj u SAD-u.

Od europskih država, najveća bh. dijaspora je u Njemačkoj s oko 240.000 ljudi. Njemačka je ujedno i najjeftinija država za život u EU. Prema posljednjim istraživanjima, troškovi života u ovoj državi su svega 1,8 posto veći u odnosu na EU prosjek.

Razlog za to leži u činjenici da je Njemačka veliko tržište s ogromnom konkurencijom prodajnih lanaca i štedljivim potrošačima, što neminovno obara cijene. Pored toga, diskontni supermarketi su praktično njemački izum, a tu su i vrlo niske trgovinske marže na cijene namirnica i odjeće, tako da ove stavke iznimno malo opterećuju proračun Nijemaca koji prosječno na godišnjoj razini zarađuju od 42.000 do 48.000 eura.

Pored Njemačke, omiljena destinacija iseljenika s ovih prostora je i Austrija u kojoj danas živi više od 150.000 bh. građana.
Prosječna plaća od oko 36.000 eura na godišnjoj razini, uz iznimno uređenu i učinkovitu zdravstvenu i socijalnu zaštitu za obitelji, specijalni ugovori ove države s BiH kada je u pitanju školstvo po kojem su bh. učenici i studenti izjednačeni s Austrijancima, te geografska blizina BiH, samo su neki od razloga zbog kojih je Austrija zanimljiva za ljude iz BiH.

Skandinavske zemlje su također destinacija koju bh. iseljenici rado biraju kada se odlučuju napustiti domovinu. A trend odlaska u Švedsku i Norvešku je posebno porastao nakon stavljanja BiH na bijelu schengensku listu.

Trenutačno u Švedskoj i Norveškoj živi blizu 100.000 bh. državljana, a visoka mjesečna primanja, koja u prosjeku na godišnjoj razini iznose oko 54.000 eura, zatim najbolje uređen socijalni sustav u svijetu i visok stupanj zaštite stanovnika od države, a sve upotpunjeno kratkim radnim vremenom i besplatnim školovanjem, razlozi su zbog kojih bh. građani rado idu u ove države.

Pored navedenih država, značajan broj naših sugrađana se odselio i u Australiju, zemlju koju mnogi smatraju modelom socijalne demokracije. Bh. dijaspora u Australiji broji više od 50.000 ljudi, a prosječna plaća od 51.000 dolara godišnje, velika izdvajanja države za zdravstvo i obrazovanje, a sve upotpunjeno tridesetpetosatnim radnim tjednom, više je nego dovoljno za život.

Kada se napravi usporedba između životnog standarda u državama u kojima bh. dijaspora živi i životnog standarda u BiH, u kojoj je prosječna plaća oko 700 KM, a cijena potrošačke korpe viša od 1800, onda je jasno zašto toliki broj ljudi “bježi” s ovih prostora.

.
(NKP.ba)

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje za 15. februar zbog najavljenih intenzivnih padavina i pojačanog vjetra.

Narandžasto upozorenje izdaje se za porudučje Hercegovine i jugozapada BiH, regiona Livno.

Upozorenje se odnosi na period od 00.00 sati 15. februara do 23:59 sati istoga dana.

Očekivna količina padavina u Hercegovini je od 40 do 60 mm, a u jugozapadnim djelovima do 70 mm. Udari vjetra se očekuju od od 70 do 90 km/h, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

.
(NKP.ba)

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje u regionalnom centru u Sarajevu zbog sumnje u nezakonitu prodaju privremeno su oduzeli mobilne telefone koji su se prodavali putem interneta i u trgovinama u Sarajevu, prenosi novinska agencija Patria.

Ovlaštena službena lica Grupe za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja UIO u Regionalnom centru Sarajevo, spriječili su nezakonit promet 83 mobilna telefona IPHONE, SAMSUNG, SONY, HUAWEI i dr., kao i veću količinu opreme za mobilne aparate u ukupnoj vrijednosti 37.000 KM.

Nezakonito prometovanje ovom robom otkriveno je prilikom kontrole pravnog subjekta, a u okviru provođenja plana pojačanih mjera na sprječavanju krijumčarenja robom. Prilikom izvođenja ove akcije službenici UIO koristili su opremu, znanja i vještine stečene kroz dugogodišnji program obuke i opremanja od strane Vlade SAD, kroz program EXBS. Oprema korištena u ovoj akciji je CT-30 kit, GR-135, lični detektori radijacije, multitool gerber, kamere Sony, vozila Toyota Hilux i Dacia Duster.

Pored gore pomenutog, određeni broj mobilnih uređaja oduzet je i zbog nezakonitog prometovanja istih putem web stranica na kojima se prodaje razna roba u Bosni i Hercegovini.

(NKP.ba)

Kada je Amra Bilajac (28) iz Gradačca prije pet godina krenula na kurs arapskog jezika u glavni grad Egipta Kairo nije mogla ni sanjati da će tamo upoznati ljubav svog života, Hectora Aucara (27) iz Gvatemale.

Upoznavali su se, družili, bili prijatelji tih sedam mjeseci koliko su bili u Kairu i tada su se rastali. Komunikaciju su nastavili putem interneta. To je pomoglo da ovo dvoje mladih ljudi održe kontakt i shvate da ne žele živjeti jedno bez drugog. Hector je nakon godinu dana došao u BiH i zaprosio Amru sa kojom je godinu nakon zaruka stupio u brak. Trenutno žive i rade u Sarajevu, gdje je Amra završila Fakultet islamskih nauka.

Sretni i nasmijani svoju ljubavnu priču ispričali su za Anadoliju.

“Krajem 2010. i početkom 2011. godine bili smo u Kairu na studiju. Tačnije, bili smo na kursu arapskog jezika i tu smo se sreli, upoznali i družili. Prvo smo bili prijatelji ali je kasnije to izraslo u nešto više. Tamo smo proveli oko sedam mjeseci”, kazala je na početku razgovora sada Amra Bilajac Aucar.

Kada je došlo vrijeme da se razdvoje nisu mogli jedno bez drugog.

“Godinu nakon toga smo samo komunicirali putem interneta. Tada je dobio i stipendiju da ide na studije u Saudijsku Arabiju i to je bila prilika da posjeti i BiH. Nakon godinu dana došao je u BiH i tada smo se zaručili. Bio je ovdje mjesec dana. Godinu nakon zaruka i uzeli smo se. Vjenčanje je bilo u BiH. Hector je iz Gvatemale, srednja Amerika. Htjeli smo da vjenčanje bude negdje u blizini mojih roditelja tako da smo se vjenčali u blizini Gradačca”, ispričala je Amra.

Na vjenčanju je bila prisutna i Hectorova majka sa bratom i sestrama.

“Otac nije mogao doći, ali je došao kasnije. Još nisam posjetila njegovu državu, nismo se uspjeli organizovati, ali planiramo to uskoro”, kazala je Amra.

Amrini roditelji su bili iznenađeni kada im je prvi put ispričala za Hectora. Međutim, to se promijenilo nakon upoznavanja s njim.

“Prvi put kada su čuli da želim produžiti boravak u Egiptu zbog nekoga to je bilo strašno. Nikada nisam ni pomislila da bi mogla imati momka ili da bi se mogla udati za nekoga van BiH. Ali jednostavno našli smo se. Oni su ga onda upoznali, prvo preko interneta, a kada je došao ovamo jako im se svidio. Prihvatili su ga jako dobro. Kao da je član porodice od prvog dana. Kao da im je sin. On je osoba koja se lako zavoli”, ispričala je Amra.

Hector je u dvije godine, koliko je u BiH, stekao i mnogo prijatelja.

“On je jako otvoren, komunikativan, našao je mnogo prijatelja. I ja sam ga pokušala povezati sa ljudima jer znam kako je kada dođeš u nepoznatu zemlju. On se jako dobro uklopio. Našao je krug ljudi sa kojima se može družiti”, ispričala je Amra.

Nekada je glavni problem bio jezik, pogotovo kada je Amrin otac u pitanju, ali i to se riješilo.

“U porodici, pošto on zna malo bosanski, otac više govori njemački, sporazumijevali su se signalima. Naravno, tu sam ja bila kao prevodilac, ali vremenom i on je naučio malo bosanskog, a otac engleskog i tako su počeli komunicirati. Kada ih ostavim same tek tada vidim koliko Hector zna bosanskog jezika”, kazala je Amra kroz smijeh. Poručuje da “su ih spojili ljubav i vjera”. Hector je pripadnik manjinske muslimanske zajednice u svojoj domovini.

Dok Hector uči bosanski, Amra je fokusirana na španski pošto je to Hectorov maternji jezik.

Hector o Amri priča sa mnogo ljubavi. Upoznavali su se, kako je kazao, iz dana u dan gotovo sedam mjeseci

“Tada nisam bio siguran da želim provesti život sa njom. Želio sam je kao djevojku, želio sam je još upoznati. Ali mnogo mi je nedostajala kada smo bili razdvojeni. Tada sam ustvari i shvatio da je želim zauvijek u svom životu”, prisjetio se Hector.

Sam sebi je tada kazao da će je zaprositi čim se vide sljedeći put.

“Kada sam to kazao roditeljima prihvatili su. Kazali su da sam odrasla osoba, da nisam više dijete i znam šta želim. Kazali su da me podržavaju i tada sam odlučio doći u BiH. Za muškarca je lakše biti razdvojen od porodice nego od žene”, kazao je Hector u razgovoru za Anadoliju.

Našao je mnogo prijatelja, ali i posao u BiH. Kroz smijeh kaže da bosanski priča jedino kada je pod pritiskom, tačnije sa Amrinim ocem.

“Prvi dani u BiH su bili jako lijepi. Upoznavao sam novu tradiciju, kulturu i ljude, ali i jezik koji je jako težak”, kazao je Hector na bosanskom.

Kultura ove dvije zemlje je mnogo drugačija.

“Ovdje su većinom muslimani i to je velika razlika u odnosu na moju zemlju. Ljudi u BiH su topli, društveni i prihvataju te kao dio porodice. Ne osjećam se kao da sam daleko od kuće”, poručio je Hector.

.
(AA/ NKP.ba)

U našoj zemlji danas će preovladavati umjereno, u većini područija pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje u Hercegovini i jugozapadnoj i zapadnoj Bosni. Više padavina prema kraju dana i u večernjim satima. Vjetar prije podne slab do umjeren, a poslije podne umjeren do jak južni i jugozapadni. U zapadnim područjima Bosne sredinom dana i tokom poslijepodneva na momente i sa olujnim udarima. Najviša dnevna temperatura od 11 do 17 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 15.02.2016 (Ponedjeljak), pretežno oblačno vrijeme sa kišom u većini područija. U centralnim, istočnim i sjeveroistočnom područjima Bosne padavine povremene i slabog intenziteta, uz sunčana razdoblja. Intenzivnije padavine u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni, praćene grmljavinom. Očekivana količina padavina u tim djelovima između 40 i 60, a u jugozapadnim djelovima i do 70 litara po metru kvadratnom. Prema kraju dana i večernjim satima prestanak padavina. Vjetar u Hercegovini umjeren do pojačan južnog smjera, a Bosni umjeren. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu od 8 do 14, a dnevne od 10 do 16 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 16.02.2016 (Utorak), u sjevernim područjima Bosne i u Krajini pretežno oblačno vrijeme. U ostatku naše zemlje malo do umjereno oblačno sunčano uz umjerenu oblačnost. Tokom dana povremena i slaba kiša se očekuje u Krajini. Krajem dana jače naoblačenje, uvjetovat će kišu u Hercegovini, zapadnim i sjevrozapadnim područjima Bosne, a tokom večeri i u centralnim dijelovima. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 8 do 12, a dnevne u Krajini od 6 do 10, a u ostatku zemlje od 11 do 18 °C.

PROGNOZA VREMENA ZA 17.02.2016 (Srijeda), srijedu 17.02.2016., u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne umjerenodo pretežno oblačno vrijeme sa kišom tokom prijepodneva. U ostatku naše zemlje pretežno malo do umjereno oblačno i sunčano, uz postepeno naoblačenje poslije podne i u večernjim satima. Jutarnje temperature od 3 do 8, na jugu od 7 do 12, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 stupnjeva, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

.
(NKP.ba)