U jednoj od najbogatijih zemalja svijeta Kuvajtu, smještenoj na obalama Perzijskog zaljeva, sreću “pod tuđim suncem” pronašli su i brojni bh. građani koji su dobivši posao u toj zemlji obilja počeli graditi novi život za sebe i svoje porodice.

Oko 150 građana danas živi u toj zemlji Bliskog istoka, a različitih su profesija – tu su ljekari, zubari, arhitekte, sportski treneri, uposlenici u uslužnim djelatnostima, ali i građevinski radnici koji u Kuvajt dođu na određeno vrijeme radeći na nekom od brojnih gradilišta što u Kuvajtu doslovno niču na sve strane.

Utisak koji su predstavnici bh. medija, boraveći u studijskoj posjeti Kuvajtu, stekli u razgovoru s nekima od njih je ujednačen – iznimno su zadovoljni uvjetima rada i života, navodeći brojne pogodnosti koje ta zemlja pruža njenim žiteljima, uz naglasak da je potrebno navići se na nešto drugačiju kulturu i tradiciju te ritam života uopće.

Jedna od prvih osoba s kojom su se novinari imali priliku sresti jest bivši direktor Klinike za kardiovaskularne bolesti Tuzla, koji je na toj poziciji bio od 2008. godine, kardiolog Midhat Nurkić. On u Kuvajtu živi već dvije godine, od 2014., a radi u Sabah Al-Ahmed Cardiac Centru, koji je između ostalog VIP bolnica za emira države Kuvajt šeika Sabaha el-Ahmed el-Džabira el-Sabaha i članove njegove porodice.

U tu je zemlju došao da bi učestvovao na jednom stručnom kongresu, gdje je upoznao tamošnjeg dekana Medicinskog fakulteta i predsjednika Asocijacije kuvajtskih kardiologa. Dobio je potom ponudu da obiđe bolnicu koja je u to vrijeme tek izgrađena, da bi u konačnici odlučio prihvatiti ponudu za posao.

– Uslovi za ljekare zavise od toga kakav ugovor imate, a sami pregovarate o svojoj plati i uslovima. U Kuvajtu traže najbolje stručnjake i garantujem da će takve ljekare ovdje primiti. Kvalitet života u Kuvajtu je “za deset” i idealni su uslovi za porodicu. Država je super sigurna, posebno za djecu. Ljudi samo moraju biti spremni na drugačiju kulturu, tradiciju i ritam života – kazao je on.

Dr. Nurkić navodi da je početna plaća ljekara u Kuvajtu oko 6.000 eura, ali se ona ugovara individualno, te kod istaknutih stručnjaka može biti do šest ili sedam puta viša od one početne. Također, ističe da su škole jako skupe, te da godišnja cijena za osnovnu školu iznosi oko 20.000 KM.

– Prva razlika između BiH i Kuvajta kada je riječ o zdravstvu su neograničeni resursi. Također – ono što je najnovije u oblasti medicine na svjetskoj sceni, dakle što je izašlo jutros u naučnom i tehnološkom segmentu to je već večeras ovdje. Jer pacijenti se tretiraju metodama koje se aktuelne danas – kazao je dr. Nurkić. Ističe da se bh. zajednica u Kuvajtu redovno sedmično okuplja i druži, te održava međusobne kontakte.

.
(FENA/ NKP.ba)

Za danas su meteorolozi najavili sunčano vrijeme, bez padavina, uz umjerenu oblačnost te relativno toplo vrijeme za doba godine. Puhat će umjeren i pojačan južni i jugozapadni vjetar.

PROGNOZA VREMENA ZA 2.02.2016 (Utorak)., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Tokom dana, postupno povećanje oblačnosti. U večernjim satima u Hercegovini i jugozapadnim područjima Bosne, mjestimično je moguća slaba kiša. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu od 6 do 10, a najviša dnevna od 12 do 18 stepeni Celzijusa.

PROGNOZA VREMENA ZA 3.02.2016 (Srijeda)., pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, slaba i povremena kiša u Hercegovini, jugozapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne. U večernjim satima i u noći, sa srijede na četvrtak, kiša se očekuju u cijeloj zemlji. U višim predjelima, padom temperatura kiša će postupno prelazit u susnježicu i snijeg. Jutarnja temperatura od 2 do 8, na jugu od 7 do 10, a najviša dnevna od 9 do 14, na jugu od 13 do 16 stepeni Celzijusa.

PROGNOZA VREMENA ZA 4.02.2016 (Četvrtak)., pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini se očekuje kiša, a u Bosni susnježica i snijeg. Intenzivnije padavine očekuju se prije podne. Poslije podne, postupan prestanak padavina. Jutarnja temperatura od -2 do 3, na jugu do 3 do 6, a najviša dnevna od 1 do 7, na jugu do 11 steoeni Celzijusa, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

.
(NKP.ba)

Bužim, gradić na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine i jedna od najmlađih bh. opština, sa blizu 20.000 stanovnika, može se pohvaliti velikim brojem blizanaca – ima ih više od 200

Gotovo svuda ćete u ovom gradiću sresti blizance. Za samo nekoliko minuta u centru Bužima uvjerili smo se u ovaj fenomen – u porodicama Vučelj, Isaković, Handanović, Duranović, Mamić, Bunić, Ćatić, Dulić, Dizdarević, Bajrić.

Ponosan je, stoga, ovo grad blizanaca – jednojajčanih, dvojajčanih, istospolnih, različitih polova.

Zumreta Hodžić, matičarka u Matičnom uredu Opštine Bužim, kaže da je “to godinama prisutno, i to sam naslijedila dolazeći na ovaj posao. Veliki je broj slučajeva da porodice imaju po desetero, čak i petnaestero djece, i među njima je podosta blizanaca.”

Nema, zapravo, odjeljenja u osnovnim i srednjim školama, a da nemaju barem jedan par blizanaca.

“I tako je to godinama”, kaže pedagoginja u Osnovnoj školi Bužim Emina Vučelj, koja se konačno navikla raditi u školi s tolikim brojem blizanaca.

“Blizanci ne zloupotrebljavaju tu svoju drugačiju poziciju u razredu i rijetke su situacije da se predstavljaju imenom brata ili sestre, što je ranije bilo slučajeva. Svi su jako dobri, ali su se znali i našaliti na taj način.”

“Teško je to objasniti”, riječi su Ameta Dizdarevića, koji takođe ima blizance. “Ljudi su izgleda zdravi, priroda je ovdje zdrava, čista. I to je to…”

I u porodici Bećira Salkića dva su para blizanaca, među desetero djece. Bećir u šali kaže da je “među skromnijima” kada je riječ o broju djece.

“Sve sam ih iškolovao. U bolnici ni ja, ni supruga, niti jedno dijete nismo još bili”, kazuje Bećir, dodajući da sve prisutnija ekonomska kriza očito ovdje ne ostavlja traga.

“Jedno dijete – k'o ni jedno. Vjeruj, kada hoće sreća da ih imaš desetero, problema nema.”

A zapravo priča oko ovog bužimskog fenomena krenula je od ovdašnjeg novinara i publiciste Nedžiba Vučelja.

“Kada sam u ratu dobio blizance, u traženju dječijih kolica za njih uputili su me u jednu porodicu, pa u drugu, treću, desetu… svi su imali blizance. Onda sam to počeo istraživati i vrlo brzo je utvrđeno da je to normalna pojava ovdje i da nije nikakav ratni fenomen.”

Vučelj navodi da je fenomen očito vezan za žene, a ne za muškarce, jer “poznajem mnogo ljudi koji nisu iz Bužima, ali su oženjeni iz ovih krajeva i imaju blizance. Pa, eto, ni ja nisam iz Bužima, već moja supruga.”

Vučelj kaže da se još uvijek na ovom području rađaju blizanci, iako se, istina, rađa manje djece nego ranije, jer mladi odlaze u inostranstvo.

“Ali, siguran sam da se po Evropi rađaju bužimski blizanci”, zaključuje Vučelj.

I sve je to opredijelilo roditelje blizanaca da pokrenu inicijativu da se Bužim i zvanično proglasi “gradom blizanaca”. Opštinsko vijeće bi u februaru, povodom obilježavanja 20. godišnjice postojanja ove opštine, trebalo donijeti tu odluku.

Ako je Karlovac u susjednoj Hrvatskoj grad djece, tako bi i Bužim mogao biti grad blizanaca, pa bi se mogli ovdje okupiti svi blizanci iz regije. Međutim, kažu svi, neka i piše “Bužim – grad blizanaca”.

.
(AlJazeera/ NKP.ba)