Prelaz na pruzi u Prnjavoru je višedecenijski problem sa kojim se susreću mještani ovog kalesijskog naselja.
Prelaz preko pruge mještani ovoga naselja koriste svakodnevno, a naročito tokom proljeća i ljeta, jer je to jedina poveznica sa poljoprivrednim zemljištem.
Pored mještana Prnjavora, ovaj pružni prolaz u vše navrata tokom godine je često i jedina veza za mještane kalesijskih naselja Gojčin, Jelovo Brdo i Zelina, jer podvožnjak nedaleko od centra Kalesije bude pod vodom nakon svake kiše koja potraje duže od jednog dana.
Mještani Prnjavora, kao i ostali građani općine Kalesija, ovaj pružni pelaz koriste na vlastitu odgovornost.
Naime, radi se o neuslovnom prelazu, koji ne ispunjava ni minimum tehničkih uslova, pa se čak događalo da se vozila doslovno zaglave na pružnom pelazu.
Srećom, iako problem traje duži niz godina do sada nije bilo povrijeđenih.
Ipak, samo je pitanje vrermena kada će doći do tragedije, koja zasigurno pokrenula razna pitanja…
Ovaj problem općinska vlast u Kalesiji pokušava riješiti već godinama, ali bez ikakvog uspjeha. Do sada se sve završavalo na priči, iako se pred svake izbore mještanima pomenutih naselja rješavanje ovog problema nagovještava kao jedan od prioriteta.
Suad Hasanović iz Kalesije je krajem 2015. godine imenovan u Nadzorni odbor JP “Željeznice Federacije”.
Od početka mandata u NO “Željeznica” je pokušao skrenuti pažnju na problem u Kalesiji, da bi na nedavnom sastanku o istom problemu razgovarao i sa izvršnim direktorom za infrastrukturu JP “Željeznice Federacije”, Zulfom Robovićem.
Nakon što je upoznat o kakvom problemu se radi, Robović je zadužio rukovodstvo Prometno-poslovnog područja Tuzla da dođu na lice mjesta i razmotre koje rješenje bi trenutno bilo najbolje za pružni prelaz u Prnjavoru.
Zuhdija Salihović – direktor za infratstrukturu JP ŽFBiH Prometno-poslovnog područja Tuzla, Muradif Gutić – direktor prometno-poslovnog područja, su sa Suadom Hasanovićem u četvrtak (13.04.2017.) obišli pružni prelaz u Prnjavoru, kako bi se razmotrile mogućnosti oko ostvarivanja barem minimalnih tehničkih uslova za funkcionisanje pružnog prelaza, te kako bi se smanjio rizik za korisnike istog.
Iako su na licu mjesta razgovarali o brojnim mogućnostima za rješenje ovog problema, akcenat je svakako bio i na hitnosti rješenja ovoga problema.
Jedna od opcija je svakako bila i da se pravi podvožnjak, koji bi, uprkos blizini potoka koji prolazi u neposrednoj blizini, bio izvodljiv, ali svakako da je problem što bi isti koristile radne mašine (kombajn, traktor sa sijenom…), što bi opet predstavljalo problem.
- Nakon što su razmotrili nekoliko opcija, Salihović i Gutić su bili mišljenja da je najbolja opcija proširiti prelaz, postaviti nove pragove što češće kako ne bi bilo lomova na prelazu koja bi otežavala prelaz za motorna vozila, urediti signalizaciju i nova obilježja “Andrijinih križeva” sa obje strane.
Rampe bi na taj način uvijek bile otvorene, a vozovi bi imali naredbu da prilikom dolaska uspore ili se po potrebi u potpunosti zaustave kod ovog prućnog prelaza.
Ono što bi iz “Željenzica” zavšrili ovaj dio posla, bila bi to i priprema tehničkih uslova da se asfaltira prilaz pruzi sa obje strane, u dužini od 50 metara.
(NKP.ba)
